Kul u gradu

Maša Kolanović rođena je u Zagrebu, gdje je završila studij kroatistike i komparativne književnost i doktorirala u travnju. Radi kao znanstvena novakinja na Katedri za noviju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Objavila nekoliko knjiga fikcije: 'Pijavice za usamljene'' (Studentski centar, 2001.), ''Sloboština Barbie'' (V.B.Z., 2008.), ''Jamerika: trip'' (Algoritam, 2013), "Poštovani kukci i druge jezive priče” (Profil, 2019). Članica je uredništva časopisa Književna smotra.

ECE TEMELKURAN jedna je od najpoznatijih turskih književnica, novinarki i političkih komentatorica, koja redovito objavljuje u turskim novinama, ali i u The Guardianu i Le Monde Diplomatiqueu. U istraživačkim radovima bavi se temama koje su u Turskoj izrazito kontroverzne, poput kurdskog i armenskog pitanja, ženskog pokreta i pitanja političkih zatvorenika. Dobila je mnogobrojne nagrade pa tako i nagradu Pen for Peace te nagradu za novinarku godine u Turskoj. Dosad je objavila desetak knjiga.

Slaven Kosanović Lunar hrvatski umjetnik grafita, grafički dizajner, grafiter i umjetnik koji je proizašao iz rane hrvatske graffiti scene. Radovi mu krase gradove kao što su Amsterdam, Atenu, Auckland, Berlin, Hanoi, Havanu, Lisabon, London, Melbourne, New York, Oslo, Pariz, Saigon, Seoul, Sydney i Tokio. Osim crtanja i slikanja grafita, istakao se i klasičnim tehnikama slikanja kistom, u tehnici akrila na platnima velikoga formata, koristeći "svoje prepoznatljive životinje, mačke, koje lete u balonima nebeskim prostranstvima".

Robert Torre psihijatar, autor nekoliko knjiga s područja psihijatrije ovisnosti, kritičkog pamfleta “Prava istina o psihijatriji” i zapažene nesvakidašnje knjige samopomoći “Ima li života prije smrti?”, u kojoj izlaže nalaze na pitanje što je život i kako ga živjeti. Pokazuje se što se iz ovog sada-i-ovdje života, bez ikakvih izvanjskih pretpostavki, može reći o ovom sada-i-ovdje životu. Iako psihijatar i psihoterapeut, ovdje istupa kao svojevrsni stručnjak za ljudsko iskustvo, jer utemeljenju počela razborito vođenog života psihoterapija naprosto nije dorasla, nego samo egzistencijalistička filozofija.

Korana Serdarević rođena je u Zadru 1982. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je hrvatski jezik i književnost te komparativnu književnost. Radila je kao novinarka kulture Večernjeg lista i tjednika Forum, bila je i suradnica nekih tjednika i portala, a od 2013. zaposlena je kao gimnazijska profesorica u Zagrebu. Za svoje kratke priče dvaput je osvojila prvu nagradu Ranko Marinković te prvu nagradu Zlatko Tomičić. Godine 2015. u izdanju Frakture izlazi joj zbirka priča Nema se što učiniti, a 2017. roman Eksperiment Irene Tot. Pojedine priče prevedene su na engleski, njemački, talijanski, makedonski, slovenski i ukrajinski jezik.

Rujana Jeger rođena je 1968. u Zagrebu, a do 1975. se panično bojala pasa. Nakon što je prevladala taj strah, u njezin su život ušli što redom, što čoporativno: Mark, Poli, Kiki, Charlie, Chili, Liza i Joy. Književne referencije stekla je kao autorica romana Darkroom (uži izbor za nagradu Jutarnjeg lista) te triju zbirki kolumni: Posve osobno, Opsjednuta i Hod po rubu. Kada ne piše ili čita, trčkara sa psima po parkovima i nasadima grada Zagreba. Živi sa suprugom koji je donekle uspješno sprječava u tome da od kuće napravi zoološki vrt. Za sada. Sadržaj kolumni su teme od debljine do nasilja u obitelji, od ubojstva majke, dječjeg rada i kuhanja do kozmetičkih kampanja, abortusa i seksa. Tekstovi često imaju istu punk formu – kratki su i žestoki.

Dražena Lejo vlasnica agencije Pomalo, izvršna direktorica Studija Conex, jedne od najstarijih agencija za integriranu komunikaciju u Hrvatskoj. Dražena se oduvijek bavi komunikacijom. To je odvelo u novinarstvo, u kojem je, kao novinarka, a potom i urednica radila u Večernjem listu šest godina. Potom se počela baviti odnosima s javnošću, kako bi mogla direktnije sudjelovati u donošenju odluka onih koji imaju utjecaja na mijenjanje svijeta. Proteklih 17 godina je u komunikacijama i vodila je neke od najvećih projekata u Hrvatskoj te radila s brojnim tvrtkama, udrugama i institucijama iz različitih sfera djelovanja.

Kristian Novak književnošću se počeo baviti još u srednjoj školi. Mladenačka poezija objavljena mu je između ostaloga i u Antologiji međimurske mlade lirike (2011). Godine 2005. objavio je roman "Obješeni", u izdanju Biblioteke Insula, koja uz potporu Grada Čakovca okuplja kvalitetne međimurske autore. Godine 2013. objavio je roman "Črna mati zemla", u biblioteci KaLibar zagrebačkoga Algoritma, a 2016. roman "Ciganin, ali najljepši" u izdanju Naklade OceanMore prema kojem je postavljena istomena predstava u Hrvatskom narodnom kazalištu. Za svoje romane dobio je brojne domaće i regionalne književne nagrade poput Tportal, Gjalski, i druge.

Damir Karakaš rođen u selu Plašćica u Lici, objavio je knjigu putopisa "Bosanci su dobri ljudi" (1999), roman "Kombetari" (2000), zbirku priča "Kino Lika" (2001), roman "Kako sam ušao u Europu" (2004) zbirku priča "Eskimi" (2007), roman "Sjajno mjesto za nesreću" (2009), zbirku priča "Pukovnik Beethoven" (2012), roman "Blue Moon" (2014) te roman "Sjećanje šume" (2016). Prema knjizi "Kino Lika" redatelj Dalibor Matanić snimio je istoimeni film, višestruko nagrađivan u Hrvatskoj i inozemstvu. Mnogi njegovi romani s velikim uspjehom postavljeni su na kazališne daske poput ”Blue Moon”, ”Sjećanje šume”, a 2019. godine objavljuje roman ”Proslava” u izdanju OceanMore. Nagrađen je brojnim domaćim i regionalnim nagradama.

Borna Sor rođen je 1984. godine u Zagrebu. Dolazi iz obitelji satiričara, te mu je čak šukundjed bio dvorska luda na dvoru cara Franje Josipa. Zbog toga je naslijedio obiteljski posao sprdnje, ruganja i komentiranja aktualnih događaja, unatoč tome što je želio biti računovođa. Voditelj je i scenarist emisije Prime Time na N1, pisac kolumni i stotina lažnih vijesti na News Baru. Jednom je bio u mjuziklu. Glumio je mačku. Sad ima dvije doma. Slučajnost?

Domagoj Zovak rođen je 1985. u Županiji. Odmah nakon rođenja učlanio se u HDZ pa tko nije imao problema sa završanjem osnovne i srednje škole. Kao svaki pravi novinar predugo je studirao novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu pa su mu profesori jednostavno poklonili diplomu. Od 2012. pokušava napisati nešto smiješno za News Bar, ali još uvijek bezuspješno. Slavu je stekao šireći mržnju na temelju etničke pripadnosti kao jedan od glavnih ljudi satiričnog showa „Montirani proces“ za čiju je propast upravo on glavni krivac. Oženjen je i ima dvije kćeri. Voli stripove, Dežulovića i bicikliranje. Ne voli crnokošuljaše, ali možete biti sigurno da obožava tamnu čokoladu!

Ana Opalić rođena je 1972. godine u Dubrovniku. Diplomirala je TV i filmsko snimanje na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu te nagrađena kao najbolja mlada fotografkinja na izložbi Hrvatska fotografija ’97. godine. Godine 2003. s fotografom Borisom Cvjetanovićem predstavljala je Hrvatsku na pedesetom Bijenalu u Veneciji. Dobitnica je druge nagrade na natječaju T-HT nagrada za kratkometražni eksperimentalni film ‘Pismo’. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Svoj prvi dokumentarni film ‘Još jednom’ režirala je u suradnji s Noom Pintarićem. Drugi dokumentarni film ‘Lijek’ prikazan je u selekciji 13. Vox Feminae Festivala. Ana Opalić snimateljica je dokumentarnog filma ‘Nije ti život pjesma Havaja’ Dane Budisavljević. Članica je popularnog domaćeg benda U pol 9 kod Sabe. Bavi se fotografijom i videom. Osnivačica je web portala Suvremena hrvatska fotografija.

Sara Renar je nagrađivana zagrebačka kantautorica i pripada skupini najpriznatijih glazbenih imena nove generacije u regiji. Iza sebe ima četiri diskografska izdanja. Album "Djeca" je 2014. godine nominiran za nagradu Porin za najbolji debitantski album, dok je 2015. za EP "Jesen" Sara nominirana u dvije kategorije (najbolja ženska vokalna izvedba, najbolji alternativni album), a Porin je osvojila u kategoriji vokalne izvedbe. "Tišina" iz 2016. je za istu nagradu nominirana za album godine i najbolji alternativni album, a isti album je zaslužio nominaciju za IMPALA europski album godine. Posljednji live album "Gdje povlačiš crtu" odjeknuo je u svim medijima, a prema svim kritikama je revolucionarni i svjetski materijal koji zaslužuje posebnu pažnju. U posljednje tri godine Sara je zabilježila oko 250 koncertnih nastupa diljem Europe i regije.

Mirela Priselac Remi najpoznatija kao Remi i pjevačica Elementala. Uz to, autorica je brojnih tekstova, Rođena je 1979. godine. Poznata je po progovaranju o politici i položaju žena u modernom društvu. Afirmirala se kao borkinja za ženska prava i jednakost spolova. 2009. s grupom Elemental osvojila je Porin za najbolji album urbane klupske glazbe za album Pod pritiskom, 2011. za album Vertigo, a 2014. za U redu je. 2016. pjesma Goli i bosi osvojila je čak dva Porina i to za pjesmu godine i za najbolju izvedbu grupe s vokalom. 2020. godine objavljuje zbirku poezije ”Masarykova

Slavenka Drakulić, novinarka i spisateljica, rođena je u Rijeci 1949. Piše knjige na hrvatskom i engleskom, a neke su prevedene na više od dvadeset jezika (www.slavenkadrakulic.com). U izdanju američke izdavačke kuće Penguin izašlo joj je šest naslova. U publicističkim knjigama uglavnom se bavi svako­dnevicom u socijalizmu, a poslije 1989. i ratom. Njezina prva publicistička knjiga Smrtni grijesi feminizma (1984.) jedan je od prvih priloga feminizmu u bivšoj Jugoslaviji. Uslijedili su publicistički naslovi Kako smo preživjeli, Oni ne bi ni mrava zgazili, Tijelo njenog tijela i Basne o komunizmu.

Mirjana Rakić rođena je 7. ožujka 1948. Najveći dio svog profesionalnog rada provela u redakciji vanjske politike na Televiziji Zagreb i kasnije Hrvatskoj radioteleviziji.[3] Na Teleiziji Zagreb počela je raditi 1971. godine. 2005. godine Mirjani Rakić je dodijeljena Novinarska nagrada Maja Miles „radi izbora tema koje donose novi i drugačiji senzibilitet u hrvatski javni prostor i produbljivanja svijesti o ljudskim pravima i položaju žena na globalnoj razini“. U karijeri je među mnogima drugima intervjuirala i Jasera Arafata, Margaret Thatcher i Moamera Gadafija. Hrvatski sabor imenovao je Mirjanu Rakić kao predsjednicu Vijeća za elektroničke medije i ravnateljicu Agencije za elektroničke medije 1.veljače 2014 uz odlukom predviđeni datum kraja mandata 3. veljače 2019.