Arhiva 2024.

Zagreb Book Festival od svog je osnutka 2014. godine osmišljen kao godišnja književna manifestacija s jasnim ciljem poticanja čitanja i kritičkog razmišljanja. Nakon devet uspješnih izdanja postao je nezaobilazna točka na kulturnoj i književnoj karti Zagreba ali i šire.

Deseto izdanje ZBF-a održalo se pod nazivom

FREKVENCIJA TIŠINE

Tišina. Donosi li mir? Ili nemir? Je li na suprotnoj strani od buke ili je tek zatišje pred buru? Stvara li nam ugodu? Ili strahujemo od pitanja koja skriva?

Koje su frekvencije tišine? Koncept tišine može biti složen i višeznačan.

Živimo u svijetu u kojem sve rjeđe čujemo tišinu. Oko nas je stalna buka – prometa, grada, ljudskog žamora, ureda, života.

Informacije nas bombardiraju sa svih strana, sa svih ekrana i teško je imati trenutak mira i tišine, samo za sebe.

Trenutak u kojem ćemo zastati i promisliti o životu koju vodimo. Trenutak u kojem ćemo zaviriti u vlastiti nutrinu.

Bez tišine ostajemo zatrpani naslagama koječega, bez mogućnosti razabiranja i dubokog osjećanja.

Tišina nam treba u vremenima u kojima nas preglasno i napadno sve izvana želi osvojiti. Biti u tišini znači sačuvati se.

Tišina, međutim, ima svoje nijanse. Postoji tišina slobode i tišina manjka slobode.

U prostorima intimnog i kolektivnog često se u tišini ostaje prisilno.

Tišina je tada tamna šutnja kojoj prijete zatomljene i neizgovorene tajne koje bi mogle promijeniti odnose moći, rasvijetliti potisnute teške stvari, razgrnuti nepravde.

Takva tišina čezne za svojim glasom, ponekad i krikom. Tišina, muk, šutnja – to su teme ovogodišnjeg Zagreb Book Festivala.

I hrabrost. Hrabrost koja je potrebna za sve frekvencije tišine.

Hrabrost koja je potrebna za zaustavljanje i duboko osluškivanje. Hrabrost koja je potrebna za vrisak i progovaranje nakon tišine u kojoj vlada tamna šutnja.

Program Zagreb Book Festivala 2024. sastojao se od 20 književnih događanja na kojima je sudjelovalo preko četrdeset domaćih I stranih autora.

Programske cjeline već su tradicionalno: panel diskusije, promocije knjiga, stage intervjui i okrugli stolovi o temama koje su aktualne u knjižnom svijetu.

PANEL DISKUSIJA - Šutnja nije zlato - povijesno prešućivanje

Stara poslovica kaže da je šutnja zlato. No je li baš uvijek tako? Što kada šutnja naraste i preraste u prešućivanje?

Je li u tome jedan od glavni problem našeg odnosa prema prošlosti, razlog z bog kojeg stalno krvare stare rane?

Stavljamo li u svakom razdoblju neku drugu temu pod tepih, šutimo o njoj i nismo spremni na otvoren i iskren razgovor?

Vraćali li nam se zato šutnja kao bumerang?

Jesu li žrtve takvog odnosa prema prošlosti i spomenici i knjige?

Je li vrijeme da progovorimo o temama koje ne smiju ostati prešućene?

Gosti: Miljenko Jergović, Tomislav Jakić, Tvrtko Jakovina

Moderira: Morana Kasapovic

PANEL DISKUSIJA - Šutjeti na sav glas - tišina i stvaranje

Šutnja kao i tišina mogu biti namjeran izbor pojedinca s ciljem zdravog odmicanja od svakodnevice preplavljene viškom buke i sadržaja.

U stanju utišanosti otvara se unutarnji prostor regeneracije, sabiranja životnih snaga i rađanja kreativnosti i ideja.

U svijetu u kojem su naša čula prenadražena informacijama i komunikacijom, pojedinci,

posebno osobe posvećene umjetnosti i duhovnosti čuvaju svoj mir i štite u sebi ono mjesto kojem je potrebno taloženje i stišavanje kako bi se na tom mjestu začelo nešto vrijedno i nešto novo.

U vremenu šutnje i tišine može se roditi novi glas, novi put i novo usmjerenje u osobi.

Stoga smo kao naslov ovog panela izabrali stihove pjesme Krešimira Bagića "Šutjeti na sav glas" i pozvali umjetnike i kreativce koji prakticiraju šutnju i tišinu i iz nje crpe posebnu snagu.

PANEL DISKUSIJA - Stranac u noći - strah od Drugog

Nije novost da Hrvatskoj nedostaje radne snage. Sve više stranih radnika dolazi u našu zemlju.

Kako smo ih primili? Odnosimo li se prema njima kao prema robi?

Koliko razumijemo njihovu potrebu da potraže sreću u našoj zemlji? Bojimo li se suživota?

Osjećamo li zazor prema strancima koji nam dostavljaju hranu, voze taksije, poslužuju nas u trgovini ili grade stanove u koje ćemo useliti?

Jesmo li spremni zaželjeti im dobrodošlicu ili ćemo na društvenim mrežama širiti ksenofobne poruke i rigati mržnju protiv njih?

Zašto su strani radnici sve češće žrtve napada?