Arhiva 2022.
ZAGREB BOOK FESTIVAL 2022.
RITAM GRADA / KNJIŽARA LJEVAK
Zagreb Book Festival od svog je osnutka 2014. godine osmišljen kao godišnja književna manifestacija s jasnim ciljem poticanja čitanja i kritičkog razmišljanja. Nakon sedam uspješnih izdanja postao je nezaobilazna točka na kulturnoj i književnoj karti Zagreba, ali i šire. Osmo izdanje ZBF-a održat će se pod nazivom
Apokalipsa danas: ili o odnosu prirode i društva
Odnos ljudi prema okolišu predstavlja jedan od osnovnih problema suvremene civilizacije s kojim je najuže povezana i sudbina ljudske vrste. Ponovno promišljanje ekologije u posljednje vrijeme dobiva na značaju jer je čovjek kao glavni zagađivač prirode tehnološkim razvojem i demografskom ekspanzijom osnažio svoj utjecaj na okoliš te ga izmijenio do te mjere da šteti njegovu zdravlju i ugrožava mu opstanak. U jeku novog sukoba na europskom kontinentu svakoga smo dana suočeni sa spoznajom koliko je krhka prirodna ravnoteža, odnosno, koliko lako može biti uništeno sve ono što smo smatrali konstantom. U promišljanju ove aktualne teme otići ćemo korak dalje te pojam preslikati na ostale segmente ljudskog života, društva i umjetnosti. Književnost nam daje okvir u kojem možemo sagledati cjelovitiju sliku ljudskog iskustva i povijesnih događaja, i može nas učiniti empatičnijim i dalekovidnijim kako bismo bili otvoreni za nova iskustva. U svjetlu toga, tema festivala jedna je od onih koja svojom dubinom i sveobuhvatnošću natkriljuje svako književno djelo, svaki razgovor o društvenim pomacima, rasvjetljavajući uvjete našeg života na zemlji i u društvu.
PANEL DISKUSIJE
1. Čuje li politika zvona za uzbunu?
Sat otkucava. Ujedinjeni narodi objavili su pesimistično upozorenje o štetnim utjecajima klimatskih promjena na planet. Poruka je jasna – zvona na uzbunu već nas zaglušuju, ali čuju li ih oni koji donose odluke? Andreas Malm je u jednom od svojih intervjua rekao: „Moramo pronaći način da ekološku krizu pretvorimo u krizu za sam fosilni kapital.“ No jesu li vladajuće strukture spremne na takve poteze i dramatičnu transformaciju ekonomije? Oblikuje li politika uopće svoje odluke u skladu s realnom situacijom? Jesu li države spremne donijeti nove ambiciozne planove u borbi protiv klimatskih promjena? Vodeći znanstvenici okupljeni u Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama u najnovijem izvješću upozorili su „da se nacije kreću presporo da bi naučile živjeti s destruktivnim učincima“, dok su posljedice nedjelovanja ocijenili jezivo jasnim. Hoće li ruska invazija na Ukrajinu dovesti do jačanja nacionalizama, brige za vlastita gospodarstva i sigurnost, a time onemogućiti globalnu suradnju na važnim pitanjima? Možemo li riješiti problem klimatskih promjena bez Rusije?
2. Klimatske promjene – sadašnjost, a ne budućnost
Poplave, suše, vremenski ekstremi – sa svakom od prirodnih nepogoda koje nas pogađaju u posljednje vrijeme svjesniji smo da klimatske promjene nisu nešto što nas očekuje u budućnosti, već problem s kojim živimo. Posljedice promjena jasno nam ukazuju da smo suočeni s pravom klimatskom krizom – realnom, ozbiljnom i kompleksnom. Upozorenja stručnjaka slušamo odavno, a predviđanja znanstvenika nisu nimalo ružičasta, ako pod hitno ne promijenimo dosadašnje modele ponašanja. Što smo sve učinili krivo kao civilizacija, društva, pojedinci? Koliko je zabrinjavajuće trenutačno stanje na našem planetu i što bismo trebali učiniti da ga popravimo? Koliko će rat u Ukrajini i opravdana fokusiranost svijeta na zaustavljanje krvoprolića i patnje ukrajinskog naroda usporiti donošenje odluka i djelovanje na planu klimatskih promjena? Hoće li nas ruska invazija na Ukrajinu i nastojanja da se oslobodimo energetske ovisnosti o Rusiji primorati da se napokon okrenemo novim izvorima energije? Koja je uloga književnosti i kulture u širenju svijesti o situaciji u kojoj se nalazimo? Može li suradnja znanstvenika i književnika doprinijeti lakšem informiranju i osvješćivanju pojedinaca?
3. Zelena poezija
Poezija je oduvijek težila traženju inspiracije u prirodi, dovoljno je prisjetiti se tradicionalnih oblika kao što su ditirambi i idile, kao i pejzažne lirike u smislu tematskog okvira. Suvremena poezija pak donosi nove teme vezane za stanje suvremenog svijeta - tjeskobu i neizvjesnost kada su u pitanju odnosi prirode i civilizacije. Isto tako, ona donosi i kozmološke teme i pitanja o Zemlji i njezinom mjestu u kozmosu, donosi strepnju za budućnost Zemlje kao jedinog mjesta i prostora koje predstavlja čovjekov dom. Poezija nije statična, vrijeme i sve što ono donosi utječe na jezik poezije i njezine značenjske odrednice. Teme prirode i njezinih elemenata danas obavijaju u cjelinu najsnažniju moguću liričnost kao i apokaliptične scenarije vezane za sukob čovjeka i njegova materijalnog okruženja.
4. EkoFeminizam – u potrazi za skladom
Priroda je ženskog roda. Baš kao i Zemlja, koju smatramo našom zajedničkom majkom. Ima li onda i briga za okoliš ženski predznak? Znači li ta identifikacija žene i prirode u patrijarhalnom sustavu da su i žena i priroda na dnu hijerarhije? Trebamo li ujediniti borbu za prava žena s borbom za spas Zemlje i očuvanje prirode? Ekofeminizam ili ekološki feminizam nastao je kao pokret koji objedinjuje feminizam i ekologiju. Što znamo o njemu? Tko su glavne predstavnice toga pokreta i u Hrvatskoj? Koje sve pristupe obuhvaća? Je li presmiono ustvrditi da između žena i prirode postoji i neka mistična veza, zbog koje su one osjetljivije na pitanja i probleme zaštite okoliša? Razumiju li bolje patnju majke prirode? Bi li ovaj svijet bio zaštićeniji kada bi žene u većem broju bile donosioci odluka? Prof. dr. sc. Branka Galić upozorava kako „se moramo pomaknuti iza dualističkih modela razmišljanja koji karakteriziraju zapadnu filozofsku tradiciju, prema kojoj su žene inferiorne muškarcima, priroda inferiorna kulturi, emocije razumu, a tijelo umu“. Kako to učiniti i koje modele razmišljanja trebamo prihvatiti?
5. Istina je voda duboka – što je tako privlačno u teorijama zavjere?
Prikupljene su velike količine znanstvenih podataka koji potvrđuju da su klimatske promjene nastale zbog ljudskog djelovanja. I koliko god znanstvenici neumorno radili na dokazima, nerijetko se mogu čuti potpuno suprotne tvrdnje prema kojima su klimatske promjene prirodna pojava na koje čovjek nije imao nikakvog utjecaja. Istraživanja su također pokazala kako 50 % Hrvata vjeruje da politički moćnici stvaraju viruse u laboratorijima kako bi nas kontrolirali i ograničavali naše slobode. Gotovo 40 % nas misli da lijek za rak postoji, ali ga skrivaju zbog interesa farmaceutskih kompanija. Govorilo se i prije o teorijama zavjere, ali njihov utjecaj nikad nije bio vidljiviji. Što je tako privlačno u njima? Zašto ih olako prihvaćamo, čak i kad su potpuno apsurdne, pa i opasne? Kako stvaraju štetu? Koje su razlike između zavjera i teorija zavjera? Koliko su društvene mreže pogodovale njihovom širenju? Kako razgovarati s teoretičarima zavjere?
6. A gdje sam u svemu tome Ja?
Čovjek danas živi prenapregnuto, prije svega informacijski opterećeno, s neurološkim sustavom koji jedva izdržava terete moranja i svih slojeva praktičnog življenja koje mora, i ne htijući, držati pod kontrolom. Nužnost izlaska iz sistema preopterećenosti te potreba bijega, osamljivanja, odlaska u tišinu, pokušaj iznalaženja prvenstveno unutrašnjeg rješenja iz strke svijeta, tema je mnogih djela suvremene književnosti. Međutim, okrećemo li se prirodi samo onda kad nam je najteže? Koliko smo sami spremni promijeniti svoje ukorijenjene modele ponašanja, loše navike i prihvatiti nužne promjene da bi zaštitili okoliš? Jesmo li svjesni vlastite odgovornosti? I naši mali potezi, kada se ujedine, zajednički bi mogu donijeti veliku promjenu. Možemo li zato, prije bilo kakve velike kritike, krenuti od sebe samih?
Festival u okviru svojeg programa ugošćuje i međunarodni projekt Every Story Matters (Svaka priča je važna) čiji je cilj propitivati i tematizirati inkluzivnost kroz književnost u atmosferi socijalne, etničke i kulturne različitosti europskog društva, te učiniti svačiju priču važnom i vidljivom.