Mala slova

Slavko Sobin kazališni je, televizijski i filmski glumac i od kad zna za sebe htio je biti to. Ali htio je i pisati, ali nije bio siguran zna li. Pa je probao. Vi ćete procijeniti je li uspio. Od ostalih informacija ne zna što bi moglo biti bitno. Rođen je u Splitu, studirao u Los Angelesu, a vratio kući jer mu je kući najljepše. Voli obitelj, prijatelje, pse i prirodu. Nije dobio nikakve nagrade i njegova djela nisu prevedena na druge jezike. Laže, dobio je nagradu za Srce na sceni. Projekt s mladima s cerebralnom paralizom koji je dan danas njegov najveći životni ponos.

Željka Horvat-Vukelja rodila se u Sinju, studij je završila u Zagrebu gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirala jezike, francuski i španjolski. Jezici i pisanje uvijek su je pratili kroz život. Osim što je predavala francuski jezik u školi, radila je i na izradi udžbenika. Odličan je pedagog i često dolazi u škole te s učenicima sudjeluje u stvaranju priča, odgovara im na pitanja i pomaže riješiti probleme. Pokuša stvoriti stvarno biće s kojim djeca mogu pričati i nasmijati mu se te ih uči kako da budu uporni i hrabri i pobijede strahove. To postiže uz pomoć neobičnih likova kao što je brbljava palačinka. Napisala je mnoge slikovnice, kratke priče, zbirke priča te dvadeset igrokaza. Njezina najpoznatija djela su: "Hrabrica", "Panjoglav", " Poplava iz šalice kave", "Slikopriče". Radi kao glavna urednica "Modre laste", časopisa za djecu u Školskoj knjizi.

Rođena je u Zagrebu, odmalena je voljela slikovnice i knjige, a raznorazne priče i scenarije smišljala je i sama. Kad bih ih pokušala oživjeti u stvarnosti, obično bih razveselila svoje roditelje – "skidali su me s prozora, gelendera, čak i lustera te pokušavali uvjeriti da je pogubno hodati strmim stubama u prevelikim i previsokim štiklama". Danas je simultana prevoditeljica i profesorica koja obožava svoj posao. Za sebe će reći da se i sama osjeća kao dijete; uz nepresušnu želju za igrom i vrckavu maštu i dalje smišlja priče, avanture i iznenađenja, tražeći nove prozore u svijet. I svim srcem vjeruje da je to najdragocjenije nasljeđe koje ostavlja svojoj kćeri.

Norveški filmski scenarist i redatelj, ostavio je traga u povijesti norveškog filma osvojivši 2006. Zlatnu palmu za scenarij i režiju filma Sniffer. Godine 2015. Peers debitira kao autor za djecu avanturističkim romanom Kradljivac luridija – prvim dijelom serije o dvanaestogodišnjem razbijaču šifri Williamu Wentonu. Knjiga je 2015. osvojila uglednu norvešku nagradu za dječju književnost Ark, a 2016. proglašena je knjigom godine u Norveškoj.

Olja Savičević Ivančević splitska je spisateljica i pjesnikinja. Autorica je pjesničkih zbirki Bit će strašno kada ja porastem (1988.), Vječna djeca (1993.), Žensko pismo (1999.), Puzzlerojc (2005.), Kućna pravila (2007.), Mamasafari (i ostale stvari) (2012.); knjige priča Nasmijati psa (2006.) i romana Adio kauboju (2010.) i Pjevač u noći (2016). Za rukopis Nasmijati psa nagrađena je Prozakom, dobitnica je prve nagrade Ranko Marinković Večernjeg lista za kratku priču te nagrade Kiklop za najbolju zbirku poezije Kućna pravila. Roman Adio kauboju nagrađen je nagradom T-portala za najbolji roman, kao i nagradom Slobodne Dalmacije za umjetnost Jure Kaštelan. Prema romanu je napravljen i kazališni komad. Uvrštavana je u domaće i strane izbore i antologije. Dobitnica je međunarodne književne stipendije International Writing Program at the University of Iowa i stipendije u Istanbulu europske mreže za promicanje književnosti Traduki.

Julija Wieslander cijenjena je švedska dječja književnica. Osamdesetih godina prošloga stoljeća uz pomoć supruga Tomasa i svoje djece smislila je niz priča o pametnoj i živahnoj kravi zvanoj Mama Mu. Zahvaljujući svojoj neiscrpnoj mašti, entuzijazmu i energiji ta jedinstvena krava proživjela je nevjerojatne pustolovine: sanjkala se, vozila bicikl, gradila kućicu na stablu i svladala cijelu abecedu! Slikovnice o Mami Mu i Kraksu prevedene su na 30 jezika i sjajno prihvaćene u cijelome svijetu. Ilustrirao ih je Sven Nordqvist, slavni autor slikovnica o Pettsonu i Findusu.

Dječja spisateljica i novinarka Jelena Pervan iza sebe ima 11 objavljenih knjiga za djecu i niz održanih književnih radionica u knjižnicama, školama i vrtićima diljem Hrvatske. Posebnu su popularnost među djecom stekle njezine serije slikovnica o medvjediću Hrkalu te šašavim bakterijama Mrljeku i Prljeku, a osim u knjižnicama, Jelena je čest gost u rehabilitacijskim centrima s obzirom na to da se dodatno educirala za rad s djecom s teškoćama u razvoju s kojima provodi programe senzoričkog pričanja priča. Ujedno, svojim radom doprinijela je razvoju Udruge CRVENI NOSOVI klaunovidoktori gdje je radila kao asistent na programu za djecu s teškoćama u razvoju te suradnik u odnosima s javnošću.

Rođen je u Zagrebu, diplomirao je kiparstvo 1985. na Accademia di Belle Arti di Brera u Milanu. Ilustracijom je prisutan na skoro svim bitnim izložbama u svijetu, a njegove autorske slikovnice u izdanju Bohem pressa iz Züricha objavljene su u preko dvadeset zemalja. Samostalno je izlagao u Münchenu, Mantovi, Monzi, Busto Arsiziu, Lissoneu, Bariju, Budimpešti, Zagrebu, Mariboru, Ljubljani... Od trinaest nagrada koje je primio za svoj rad, naročito se ističu one u New Delhiu (certificate of Honour IBBY) 1998, Bratislavi (plaque) 2001, Bariju ("citta di Bari" za najboljeg stranog ilustratora u Italiji u 2002 i 2003), 2004 u Japanu (Oita Biennale), te "Zlatna ptica" posebno priznanje nagrade "Grigor Vitez" u Zagrebu 2004. Predaje ilustraciju na internacionalnoj ljetnoj školi u Sarmedeu (Treviso, Italija) i na zagrebačkoj likovnoj akademiji.

Najnagrađivanija je britanska autorica slikovnica čije se knjige prodaju u milijunima primjeraka. U 2015. godini proglašena je najprodavanijom dječjom autoricom engleskoga govornog područja. Njezine su rime zabavne, lako se pamte, priče su tople i sa sretnim završetkom, a s likovima se i djeca i odrasli odmah poistovjećuju.