Fragilnost ravnopravnosti
22. 5. 2016.

ŽENE, MANJINE I OSTATAK SVIJETA

Turbulentna razdoblja povijesti uvijek na marginu izguraju slabije, ali, nasreću, književnost njihove sudbine stavlja u fokus ljudskog i društvenog interesa. Pretpostavljena ravnopravnost danas se ponovno u raznim dijelovima svijeta dovodi u pitanje i moguće je uočiti jasnu vezu – crvenu nit – koja spaja borbu žena i manjina za temeljna ljudska prava. U sadašnjem trenutku u kojem nemali broj svjetskih čelnika pa i europskih političara objavljuje smrt multikulturalizmu, važno je prisjetiti se kako čitava povijest i složenost Europe počiva upravo na raznolikoj povijest njezinih manjina. Jednako tako, nakon četiri vala feminizma, nakon prepoznavanja prava žena kao temeljnih ljudskih prava, nakon borbe za jednake položaje u privatnoj i javnoj sferi, zašto se ponovo, ili još uvijek, žene i manjine pojavljuju na istoj strani? Književnost je konstanta koja najbolje i najjasnije kroz intimne priče svjedoči evoluciju pojedinca i čitavog društva. Postavlja se pitanje nalazimo li se i danas u vremenu koje nam donosi iste izazove i jesu li davno ispričane priče ponovno aktualne?

Sudjeluju: Erica Fischer, Karl-Markus Gauss, Ece Temelkuran
Moderira: Morana Kasapović

Fragilnost društvenih sustava
23. 5. 2016.

KADA DOLAZI DIKTATOR?

Pričati, pisati i, naročito, živjeti u sadašnjosti, vrlo često znači staviti sebe izvan konteksta povijesti te s intelektualnom, a često i moralno superiornom sviješću govoriti o prošlim vremenima i ljudima. Luksuz životnog vijeka provedenog u iluziji progresa i ideji da smo nadrasli barbarstvo ponekad nas brutalno suoči s ljudskom prirodom koja, unatoč civilizacijskim tekovinama, nije doživjela korjenite promjene. Suočeni s ponovnom pojavom modernih verzija potencijalnih diktatora, obvezani smo proniknuti u različite povijesne procese koji su ih doveli na vlast te u društvene sustave koji su dopustili zločine golemih razmjera. Povratak nacionalizma i fašizma te odbacivanje europskog identiteta čiji se ključ nalazi u solidarnosti i jednakosti, neizbježno nas stavlja pred aktualno pitanje: Kada dolazi diktator?

Sudjeluju: Richard Overy, Karl-Markus Gauss, Rob Riemen
Moderira: Morana Kasapović

Fragilnost ljudskog bića kroz proces starenja
24. 5. 2016.

IMA LI ŽIVOTA PRIJE SMRTI?

Definicija starenja kaže da je ono sveprisutni i nezaobilazni proces u živom svijetu, prirodno i spontano progresivno mijenjanje u životnom ciklusu svake jedinke koje se završava smrću. No što se zaista, kada naglašeno nerado govorimo o starenju, nalazi u ljudskim umovima i srcima, što stoji iza hladnog i objektivnog opisa kraja u našoj svakodnevici? Što društvo, a onda književnost, i općenito umjetnost, čine s poniženjem izopćenosti iz društva u kojem je sveprisutan teror vječne mladosti, što je s padom u kadi, na ulici, u obitelji, što s ljudskim dostojanstvom na tom jedinom sigurnom putu prema kraju? Treba li o starenju i smrti pisati, treba li starjeti dostojanstveno ili s ironijskim odmakom, može li umjetnost nadomjestiti smrtnost?

Sudjeluju: Monika Wogrolly, Zoran Ferić, Igor Mandić
Moderira: Vlatka Kolarović

Fragilnost slobode govora
25. 5. 2016.

PRAVO ILI OBAVEZA PISCA?

Borba za slobodu izražavanja duga je stoljećima. Iako danas živimo u najslobodnije vrijeme, barem što se tiče slobode govora u ovom dijelu svijeta, ona je i dalje ugrožena, a društvo, njegovi pojedinci, umjetnici i intelektualci suočeni su s novim izazovima. Koliko smo svjesni cenzure i autocenzure te u kojim društvenim mehanizmima počiva njezin korijen? Koliko je granica slobode govora u medijima ograničena oglašivačima te koliko se umjetnost trudi biti lijepa i prihvatljiva, a koliko autentična? Je li upravo zbog te osvojene i podrazumijevajuće slobode govora pisana riječ izgubila svoju težinu, i u konačnici, je li sloboda govora piscima pravo ili obaveza?

Sudjeluju: Edo Popović, Franz Hammerbacher, Slađana Bukovac
Moderira: Boris Postnikov

Fragilnost dijaloga o vrijednostima
26. 5. 2016.

ISUS KRIST KOMUNIST I OSTALI REŽIMI

Jesmo li za društvo utemeljeno na vjerskim ili sekularnim vrijednostima? Jesmo li za socijalnu pravednost ili pravo natjecanja? Jesmo li za brak za sve ili samo za neke? Jesmo li za zabranu pobačaja ili za pravo na izbor? Jesmo li za obitelj ako je čine homoseksulaci? Je li Isus bio komunist ili nacionalist? Odgovori na pitanja koja su aktualna u našem društvu često se percipiraju kao osobna karta koja pojedinca smješta na strogo odijeljenu društvenu poziciju. Svrstavamo se kao mi ili oni, a potpuno smo isti u nemogućnosti da čujemo glasove drugih koji žive i djeluju u našoj blizini, koji grade i čine ono što je naša stvarnost. Umjesto isključivosti i prividne podjele na vjernike i ateiste, sagledajmo što je ono što nas stvarno dijeli. Možemo li povjerovati u dijalog različitih vrijednosti i bogati život u pluralizmu?

Sudjeluju: Teresa Forcades, Jadranka Brnčić, Nebojša Zelič
Moderira: Zoran Grozdanov

Fragilnost početka
27. 5. 2016.

PROGNANI IZ DJETINJSTVA

Ako pitamo psihologe, oni će nam okvirno reći da je djetinjstvo doba koje dolazi nakon infantilnosti i traje do puberteta, a u odnosu na prosječan lljudski vijek traje zapravo vrlo kratko, svega desetak godina. Karakterizira ga nagli fizički rast i veliki napor da se dijete, kroz svoja životna iskustva, formira u ličnost. Ako pitamo književnike, reći će nam da je djetinjstvo izvor svake priče, bunar iz kojeg ostatak života crpimo inspiraciju za pisanje i hrabrost za život. No, što je onim djetinjstvima koja su žrtvovana za neke druge generacije, koja su prekinuta tragičnim okolnostima, ratovima ili zlim namjerama odraslih? Mogu li ikada biti iskupljena i na koji način, može li književnost postati utočište za one koji su prognani iz vlastitih djetinjstava?

Sudjeluju: Paulus Hochgatterer, Julya Rabinowich
Moderira: Aleksandra Mindoljević Drakulić

Fragilnost virtualnih identiteta
28. 5. 2016.

BLACK MIRROR – ALTERNATIVNA PRISUTNOST

Filozofi i književnici oduvijek su se trudili opisati i obuhvatiti stvarnost iz što više perspektiva kako bi, između ostalog, objasnili univerzalno pitanje smisla ljudskog života. Pritom je pozornost i koncentracija uglavnom bila usmjerena na neposredni odnos, kontakt ili osobu. Posredstvom novih tehnologija, za koje mnogi suvremeni mislioci tvrde da su legalna droga, prisutnost u našim vlastitim životima dovedena je u pitanje. Pozornost koja je podijeljena između našeg realnog i virtualnog identiteta dovodi nas u stanje koje je između stalnog ushićenja i nelagode, koje se približava nuspojavama sličnim kao kod korištenja narkotika. U odnose ulazimo drugačije nego prije, jaz između crnih ogledala na zidovima koji nas okružuju i dlana u koji gledamo veći dio dana i našeg unutarnjeg, crvenog bića, sve je veći. Omogućava li nam tehnologija prisutnost na svim drugim mjestima osim u vlastitom život i što je prava stvarnost?

Sudjeluju: Lars Svendsen, Hrvoje Jurić, Marija Selak
Moderira: Vlatka Kolarović