Sanja Baković (1976.) završila je studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Objavila je zbirku poezije Plovna mjesta u izdanju zagrebačkog Centra za kreativno pisanje 2016. godine. Poeziju je objavljivala u književnim časopisima i čitala je u javnim nastupima. U 2017. godini gostovala je na književnim festivalima Vrisak u Rijeci, Kalibar u Zadru, pjesničkoj manifestaciji Kvirinovi susreti u Sisku, na tribini Poezija u Dvorištu, Poezija na živo, te na Festivalu Poezija otpora UVIJEK. Pokrenula je projekt Odvalimo se poezijom s ciljem povećanjem vidljivosti poezije u javnom prostoru te je u više navrata vodila pjesničke tribine, a u Bolu na Braču početkom rujna 2017. godina organizirala istoimeni pjesnički festival Odvalimo se poezijom.

Alen Brlek (1988.) autor je dviju zbirki poezije, Metakmorfoze (nagrada Na vrh jezika, naklada Algoritam, 2014.) i Pratišina (Naklada Kontrast, 2017., Srbija). Pjesme su mu objavljivane u domaćim i regionalnim časopisima za književnost, te prevedene na engleski, slovenski i turski jezik.

Aleksandar Čubrilo (1978.) rođen je u Splitu, ali ostatak života provodi u Zagrebu. Od svoje 19. godine je zaposlen u Ministarstvu unutarnjih poslova kao policajac, inspektor, dok poslijednjih nekoliko godina radi kao predavač na Policijskoj akademiji. Oženjen je otac sedmogodišnje djevojčice Nole. Ulaskom u preuranjenu krizu srednjh godina pronalazi svoju kreativnu stranu i zajedno sa suprugom otvara Norris Cafe u zagrebačkoj Sloboštini, uredivši ga sam u američkom retro stilu, gdje već godinama vodi uspješnu stand up comedy scenu. U suradnji s Krunom Lokotarom u istom prostoru pokreće Storytelling scenu „Spikigin“. Nakon nekog vremena i sam započinje nastupati kao stand up komičar pod nadimkom Saša Norris, te kao tekstopisac za pop-rock glazbenike. Njegova je prva pjesma ušla u TOP 10 listu najslušanijih u 2017. godini, što ga je dovelo do kandidature za nagradu „Cesarica“. U slobodno vrijeme putuje, degustira hranu i smišlja recepte.

Ivana Dragičević (1975.) jedna je od najpoznatijih hrvatskih novinarki vanjske politike. Izvještavala je s mnogih svjetskih žarišta, intervjuirala svjetske lidere, snimala dokumentarna filmove od Afrike, Bliskog istoka do Kine. Tijekom rada na HRT-u bila je, između ostalog, autorica emisije Horizonti i projekta Anima-Hotel Europa. Alumna je Akademije za politički razvoj, Fondacije Reuters, ARD-ZDF Medijske akademije, Akademije Ujedinjenih naroda, Moskovske škole političkih znanosti, IVLP programa State Departmenta. Dobitnica je triju godišnjih nagrada Hrvatskoga novinarskog društva Marija Jurić Zagorka za najbolje televizijske emisije i reportaže (1999., 2001. i 2014.), kao i Nagrade HRT-a Joško Martinović za najbolju reportažu u 2011. Urednica je vanjske politike na N1 televiziji.

Ivica Đikić (1977.) novinar je, pisac i scenarist. Novinarstvom se profesionalno bavi od 1995. godine, a u splitskom tjedniku Feral Tribune piše od 1997. Od 2001. godine bio je zamjenik glavne urednice Feral Tribunea te kasnije glavni urednik Novog lista i tjednika Novosti. Do sada je objavio nagrađivane romane: Cirkus Columbia (2003.) za koji je dobio nagradu Meša Selimović za najbolji roman u regiji te po kojem je snimljen film u režiji Danisa Tanovića, Sanjao sam slonove (2011.), Ponavljanje (2014.), Beara (2016.), tri publicističke knjige Domovinski obrat – politička biografija Stipe Mesića (2004.), Gotovina, stvarnost i mit (2010., u koautorstvu D. Krile, B. Pavelić), zbirku pripovijedaka Ništa sljezove boje. Tri priče (2007.) i zbirku pjesama Ostatak svijeta (2012.). Autor je scenarija za dramsku seriju Novine u režiji Dalibora Matanića.

Nikša Gopčević zadužen je za vođenje kompanije koji razvija web i mobilnu tehnologiju za Styria grupu. Njegov poslovni put prije Styria Grupe uključivao je rad u medijskoj agenciji (Digitel grupa) na poziciji strateškog planera te rad u kreativnoj agenciji (Grey Global Group) s naglaskom na razvoj digitalnih proizvoda. Nastavlja karijeru u telekomunikacijskoj industriji (Iskon, Hrvatski telekom) na području razvoja inovativnih digitalnih usluga i proizvoda. Styria Digital Services GmbH dio je Styria Media koncerna, koja se bavi razvojem tehnologije za medijsku industriju. U posljednjih deset godina rada razvili su vlastitu web i mobilnu platformu za izdavaštvo, koja se 2015. godine počela nuditi i drugim medijskim kućama na europskom tržištu.

Dario Harjaček (1979.) diplomirao je komparativnu književnost i povijesti umjetnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a potom završio studij režije na Akademiji dramske umjetnosti. Diplomirao je 2006. adaptacijom Čehovljeve drame Tri sestre u Teatru &td. Za kazalište je prilagodio značajan broj filmova, romana, klasičnih dramskih tekstova i djela dječje književnosti (Pijanistica prema romanu Elfriede Jelinek; In camera prema filmu Anđeo uništenja Louisa Buñuela, U registraturi prema romanu Ante Kovačića, Jesenju sonatu i Personu prema filmovima Ingmara Bergmana, Alan Ford prema istoimenom stripu…). Režirao je tridesetak predstava u hrvatskim kazalištima. Sudjelovao je u produkciji dramskoga programa Hrvatskoga radija i mnogim plesnim projektima te pisao scenarije za emisije dječjega programa HRT-a.

Drago Hedl (1950.) novinarstvom se profesionalno bavi od 1980., kad se zapošljava u Glasu Slavonije, a u dosadašnjoj karijeri pisao je za Slobodnu Dalmaciju, Novi list, Feral Tribune i Jutarnji list u kojem je bio zaposlen kao jedan od glavnih istraživačkih novinara. Osim nagrade HND-a Otokar Keršovani za životno djelo u novinarstvu i Knight International Journalism Awarda 2006. godine, Held je 2011. odlikovan Redom Stjepana Radića za osobit ljudski i profesionalni doprinos borbi za ljudska prava, promicanje demokracije te otkrivanje istine. Nagradu Southeast European Media Organisationa (SSEMO) i Central European Initiativea za izniman doprinos istraživačkom novinarstvu dobio je 2008. godine. Hedl također objavljuje knjige, od publicistike do trilera: Smijeh na kiši, Osječka slikovnicaNaši obračuni s KrležomŽifci u škripcuRatne reportažeGlavaš: kronika jedne destrukcijeSkriveno lice: biografija trećeg hrvatskog predsjednika, a 2014. godine uručena mu je nagrada Kočićevo pero za roman Donjodravska obala. Najnoviji roman koji predstavljamo na Festivalu zove se Vrijeme seksa u doba nevinosti (Naklada Ljevak, 2018.).

 

Dražen Ilinčić (1962.) diplomirao je engleski jezik i književnost te komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Još kao student bio je stalni suradnik kulturne rubrike Večernjeg lista, gdje nakon diplome dobiva posao novinara i filmskog kritičara. S emisijom Pola ure kulture surađuje od samog početka, a na HRT prelazi 2001. godine. Trenutačno je zaposlen kao komentator. Radio je na raznim televizijskim projektima, poput emisije Dobro jutro: kultura, te kao urednik redakcije kulture u Informativnom programu HTV-a. Scenarist je i redatelj dokumentarnog filma Amato (Hrvatski filmski savez, 2008.), a dosad je objavio romane Berlinski ručnik (2006.) i Posljednji korak (2013.) te zbirku Najkraće priče (2008.). Na Festivalu predstavljamo njegov najnoviji roman Neobičan slučaj novinara N. (Ocean more, 2018.).

Boris Jokić (1976.) psiholog je i znanstvenik zaposlen na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Magistrirao je i doktorirao na Cambridgeu na temu međuodnosa prirodoznanstvenog i religijskog obrazovanja u Hrvatskoj iz perspektive učenika osnovnih škola. Radio je na više od 20 znanstvenih projekata, između ostalih evaluacije i usavršavanja obrazovnog sustava i nastavnih programa, razvoja kurikuluma za obavezno obrazovanje, utjecaja privatnih instrukcija na srednjoškolsko obrazovanje, poduzetništva u osnovnom školstvu te podizanja kvalitete osnovnoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj. Trenutno vodi uspostavni projekt Hrvatske zaklade za znanost “Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene (COBRAS)”. Autor je ili koautor deset knjiga na temu obrazovanja te više znanstvenih članaka. Bio je članom Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, Nacionalnog operativnog tijela za izradu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije te voditelj Cjelovite kurikularne reforme. Široj je javnosti poznat po protivljenju političkim pritiscima glede izmjene projekta reforme što je dovelo do masovnih prosvjeda diljem Hrvatske.

Morana Kasapović diplomirala je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a na istom je fakultetu i magistrirala na poslijediplomskom studiju Međunarodnih odnosa. Na Hrvatskoj radioteleviziji radi od 1993. godine, najvećim dijelom u Redakciji vanjske politike. Izvještavala je s mnogih vanjskopolitičkih događaja, napravila nekoliko dokumentarnih filmova, radila intervjue s hrvatskim i stranim dužnosnicima te istaknutim pojedincima. Uređivala je i vodila više emisija na HRT-u: središnji Dnevnik, Odjeke dana, Vijesti, vanjskopolitički magazin Paralele, te je bila autorica projekta, urednica i voditeljica talk showa Uvijek kontra.

Zrinka Kušević (1977.) diplomirala je ruski i poljski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U dosadašnjem profesionalnom iskustvu odigrala je ukupno 77 uloga. Glumila je u kazalištima (Žar ptica, D. K. Dubrava, &TD, Scena Gorica, B Glad produkcija, Tigar teatar, Moruzgva, Bacači sjenki, Teatar Naranča, Dubrovačke ljetne igre, Teatar Exit, Kazalište Trešnja, Mala scena, Teatar Poco Loco, Kazališna družina „Pinkleci“, Scena Ribnjak, Studio za suvremeni ples, Emotion production d.o.o.), filmovima, TV serijama, radijskim dramama i crtićima. Od 2009. do 2014. godine radila je kao voditeljica dječje emisije TV vrtić HRT-a. Jedna je od osnivačica umjetničke organizacije Teatar Poco Loco. Od 2011. do 2017. vodila je dramske satove u kazalištu Trešnja, D. K. Dubrava i u kreativnom laboratoriju „4 Sobe“.

Kruno Lokotar (1967.) rođen je između raka i lava, pa se osjeća kao lav koji trči – unazad. Prije je naučio brojke nego slova, ali iz toga ništa nije zaključio. Za zaključke valjda ipak trebaju slova. Čitanje mu je bilo hobi, pa je studirao, između ostaloga i književnost, i postao urednik. Uredio je više od 300 knjiga, od toga više od 200 domaćih autora. Danas traži hobi. Ne zna pjevati ni svirati, a to bi baš volio, pa je jedan od češćih gostiju i organizatora raznih književnih i sličnih festivala. I to su festivali, na kraju. Recimo: Prvi prozak na vrh jezika, Fališ, KaLibar bestival, Spikigin… Voli i nagrađivati ljude, dijeliti, a kako nije baš pri parama, pokrenuo je nekoliko nagrada za književnost preko kojih dijeli ugled i njegove posljedice. Te se nagrade zovu Prozak, Na vrh jezika i Post scriptum. Ili, ukratko: P.S. Prozak na vrh jezika.

Željka Matijašević (1968.) redovna je profesorica na Katedri za opću povijest književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Magistarski i doktorski studij pohađala je na Sveučilištu Cambridge gdje je stekla naslov doktorice znanosti. Njezina doktorska disertacija razmatra odnos lacanovske psihoanalize i filozofije. Njezin je temeljni znanstveni interes psihoanalitička teorija te njezini dodiri s filmom, književnošću te kulturalnim i političkim teorijama; odnos psihoanalize i filozofije te odnos psihoanalize i religije. Članica je Fondation Européenne pour la psychanalyse, Hrvatskog filozofskog društva i Hrvatskog psihijatrijskog društva. Uz brojne znanstvene radove objavila je autorske knjige: Lacan: ustrajnost dijalektike (Hrvatsko filozofsko društvo, 2005.), Strukturiranje nesvjesnog: Freud i Lacan (AGM, 2006.), Uvod u psihoanalizu: Edip, Hamlet, Jekyll/Hyde (Leykam International, 2011.), Stoljeće krhkog sebstva: psihoanaliza, društvo, kultura (Disput, 2016.).

Vanda Mikšić (1972.) prevoditeljica je, pjesnikinja i znanstvenica. Predaje prevođenje na Sveučilištu u Zadru. Autorica je knjige Interpretacija i prijevod (2011.), suurednica zbornika posvećenog pisanju uz ograničenja te tematskog broja Književne smotre posvećenog belgijskoj frankofonskoj književnosti. U Hrvatskoj joj je izišla knjiga poezije Diši kroz masku, diši normalno (2012.) i poetskih proza Fragmenti o bacanju kamena (2015.), a u Francuskoj tri zbirke i jedan bibliofilski naslov. Pjesme su joj prevođene i na makedonski i turski jezik. Dosad je s talijanskog i francuskog prevela šezdesetak djela (proza, poezija, književna teorija, filozofija, publicistika, knjige za djecu), a prevodi i suvremenu hrvatsku poeziju na francuski. Za svoj je prevodilački rad višestruko nagrađivana.

Tanja Mravak (1974.) hrvatska je književnica zaposlena u Centru za autizam u Splitu. Objavila je zbirke priča Moramo razgovarati (Algoritam, 2010.) i Naša žena (Hena com, 2017). Kratke priče uvrštene su joj u dva zbornika Najbolje hrvatske priče. Za kratke priče osvojila nagrade Ekran priče i Prozak. Za zbirku priča Moramo razgovarati osvojila Nagradu Jutarnjeg lista za najbolje prozno djelo, nagradu Slavić Društva hrvatskih književnika te posebno priznanje Slobodne Dalmacije za kulturu. Piše kolumnu u prilogu Magazin Jutarnjeg lista.

Mirjana Mrkela (1955.) učiteljica je u invalidskoj mirovini i živi u Zadru. Članica je Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti i Udruge Zadarski pisci (ZaPis). Prve pjesme objavila je u Zadru sredinom sedamdesetih. Piše priče, pjesme, romane i drame.

Objavila je desetak naslova, osvojila nekoliko nagrada, među kojima i Nagradu „Grigor Vitez“ za roman Dragi Olivere.

Luka Perušić magistar je filozofije i doktorand, asistent na Katedri za etiku Odsjeka za filozofiju i Centra za integrativnu bioetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, tajnik Hrvatskog bioetičkog društva, izvršni urednik časopisa Filozofska istraživanja i Synthesis philosophica te izvršni urednik biblioteke Filozofska istraživanja. Radio je na različitim projektima u industriji interaktivne multimedije, osobito na računalnim igrama te je s tim područjem djelatnosti ostao u suradničkom odnosu.

Hrvoje Marko Peruzović (1971.) diplomirao je slikarstvo 1995. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Studijski je boravio u Parizu, Milanu, Veneciji i Beču. Član je HZSU-a i HULU-a Split. Osim slikarstva bavi se klasičnom grafikom, ilustracijom, skulpturom i fotografijom. Izlagao je na tridesetak samostalnih izložbi, kao i na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Piše poeziju, aforizme i kratke eseje iz područja likovnosti. Dobitnik je prve nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama koja se dodjeljuje u sklopu zadarskog festivala književnosti KaLibar, te mu je kao rezultat nagrade objavljena knjiga poezije Nekoga moramo voljeti (kako na webu, tako i na zemlji) (Jesenski Turk, 2017.).

Sanja Polak (1968.) hrvatska je književnica za djecu. Nakon završene gimnazije, upisuje Učiteljsku Akademiju na kojoj stiče zvanje diplomirane učiteljice za razrednu nastavu. Već više od 20 godina radi kao učiteljica u OŠ Davorina Trstenjaka te istovremeno djeluje i kao urednica dječjeg časopisa Prvi izbor. Osim pisanja za dječje časopise Smib i Radost, Polak također piše i scenarije za dječje radijske i televizijske emisije. Njezina knjiga Dnevnik Pauline P. jedna je od najpopularnijih domaćih knjiga za djecu te je kao takva uvrštena u obaveznu lektiru za osnovnu školu. Godine 2004. osvaja nagradu Mato Lovrak za najbolji dječji roman knjigom Drugi dnevnik Pauline P..

Ivica Puljak (1969.) profesor je fizike na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. Doktorirao je fiziku elementarnih čestica u Parizu. Član je dviju velikih međunarodnih kolaboracija, CMS-a u CERN-u i MAGIC-a na Kanarskim otocima. Aktivno je sudjelovao u otkriću Higgsovog bozona, a osim znanstvenog rada bavi se promocijom i popularizacijom znanosti. Dobitnik je mnogih priznanja i nagrada, od kojih mu je najdraža Nagrada studenata za nastavni rad. Član je predsjedništva stranke Pametno.

Boris Rašeta (1968.) novinar je i publicist, a novinarstvom se profesionalno bavi od 1990. godine. Radio je na Yutelu, u Feral Tribuneu, Arkzinu, Danasu, bio je dopisnik DPA i RDW-a iz Zagreba, dok danas piše za dnevnik 24sata, magazin 24sata Express te tjednik Novosti. Pored novinarstva, bavi se i publicistikom te je dosad objavio knjige Ustaški James Bond, Titov najtajniji agent, Posljednji Titovi dani – šifra za preuzimanje vlasti i Titovi transkripti – zabranjena ljubav.

Igor Rudan (1971.) hrvatski je znanstvenik, jedan od najcitiranijih znanstvenika svijeta. Medijska kuća Thomson Reuters i Američki institut za znanstvene informacije svrstali su ga među „vodeće znanstvene umove svijeta”. U Hrvatskoj je pokrenuo znanstveni projekt „10 001 Dalmatinac” u sklopu kojega je, u suradnji s ostalim biobankama visokorazvijenih zemalja, pronađena biomedicinska uloga za više od 1000 ljudskih gena. Karijeru potom usmjerava na problem smanjivanja smrtnosti djece u svijetu, što je i jedan od „Milenijskih razvojnih ciljeva” Ujedinjenih naroda. Radeći kao stalni savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije, UNICEF-a i Svjetske banke te Zaklade Billa i Melinde Gates, razvio je niz metoda kojima se određuju prioriteti za ulaganja u zdravstvene intervencije u zemljama u razvoju. Za svoj znanstveni i stručni rad dobio je dvadesetak nagrada. U 2012. godini primljen je među dopisne članove Kineske akademije znanosti, a u 2016. godini postao je i redovni član Kraljevskoga društva Britanske akademije znanosti – The Royal Society u Edinburghu.

Srđan Sandić (1985.) pisac je, književni i kazališni kritičar, novinar i moderator niza kulturnih događaja (Čitanja kazališta u ZKM-u, Cruising u MaMi). Završio Fakultet političkih znanosti, studij novinarstva, Mirovne studije i UN akademiju te Ženske studije u Zagrebu, a upravo završava i MA komparativne književnosti. Objavljivao za niz neprofitnih medija, surađivao s Trećim programom Hrvatskog radija, a trenutno aktivno piše za Globus, Vizkulturu, Moderna Vremena i Prosvjetu. Kao dramaturg i dramatičar radio za HR3 i kazališta (teatar &TD, Mala Scena, ZPC, HNK Ivan Pl. Zajc) te pohađao niz dramaturško-redateljskih radionica i seminara.

Borna Sor je rođen godine Velikog Brata u Zagrebu. Satiričar, novinar, voditelj i TV autor. Urednik je i pisac emisija Prime Time na N1, Montirani proces na HRT-u, News Bar NC na RTL-u, NB TEVE na Tportalu. Kolumnist za Al Jazzeru i Balkaninsight. Pisac i autor podcasta za Total Croatia.

Jan Šnajder izvandredni je profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i član je Laboratonija za analozu teksta i inžinjerstvo znanja (TakeLab). Doktorirao je 2010. godine na istom fakultetu te se potom znanstveno usavršavao na sveučilištima u Heidelbergu, Stuttgartu i Melbourneu te u NICT-u u japanskom gradu Kyotou. Bavi se obradom prirodnog jezika i strojnim učenjem, s fokusom na leksičku semantiku, ekstrakciju informacija i analizu mišljenja.

Petar Štefanić (1973.) diplomirao je filozofiju i lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U novinarstvu je već petnaest godina, od 2001. kada počinje raditi na Hrvatskom radiju, u redakciji unutarnje politike. Uređivao je i vodio emisije U mreži prvog i Poligraf, a od 2003. godine počinje raditi priloge za televizijsku emisiju Nedjeljom u dva. Dvije godine kasnije prelazi u stalni angažman na HTV-­u kao urednik i voditelj emisije Otvoreno. Nakon toga uređuje i vodi niz emisija, uglavnom političkih magazina (Post scriptum, Dossier.hr, Spektar, Labirint), ali paralelno s tim projektima radi kao novinar u Dnevniku HTV­-a, reporter u Latinici te uređuje i vodi večernje vijesti. Kao novinar je najčešće pokrivao događaje iz političkog života, izvještavao iz Sabora, a u nekoliko navrata bio je i tzv. back-urednik “Dnevnika”. U slobodno vrijeme posebnu strast pokazuje prema praćenju sporta i filmske umjetnosti.

Antonio Zavada televizijski je reporter s više od deset godina iskustva na RTL-u i N1 Televiziji s fokusom na izvještavanje o novim tehnologijama, start-upovima te priče o tome kako tehnologija mijenja svakodnevni život. Autor je RTL Hotspota, jedne od malobrojnih emisija koja se u hrvatskom eteru bavila novim tehnologijama, te je izvještavao sa svih većih svjetskih IT konferencija i sajmova poput CES-a u Las Vegasu, MWC-a u Barceloni i IFA-e u Berlinu. Trenutno radi kao reporter na N1 Televiziji.