Tatjana Barat je magistra edukcije hrvatskog jezika i književnosti, lektorica, voditeljica radionica kreativnog pisanja za djecu i novinarka. Osim rada u odgojno-obrazovnim ustanovama, ima iskustvo pisanja za tiskane i elektroničke medije. Surađuje i s hrvatskim knjižarskim lancima te je suosnivačica udruge Čitaj knjigu. Napisala je knjigu „Priče o neustrašivim hrvatskim ženama“ koja je namijenjena djeci osnovnoškolske dobi.

Mirela Barbaroša-Šikić radi u Agenciji za odgoj i obrazovanje te se bavi profesionalnim razvojem učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika u osnovnim i srednjim školama. Čitanje smatra važnim dijelom životnoga vremena, u što često želi i trudi se uvjeriti i druge. Još uvijek vjeruje da se i u školi može čitati iz užitka. Još uvijek sve oko sebe nagovara da nešto pročitaju i često pita druge što i kako čitaju. Već devetu godinu zaredom u webinarima Pisci na mreži razgovarajući sa suvremenim hrvatskim autorima čita njihove tekstove zajedno sa svima koji se uključe u program. Iako ju prijateljica opisuje kao kritičkog čitatelja koji se ne da u potpunosti zavesti literaturi, uvijek je u potrazi za knjigom koju će pročitati u dahu i zaboraviti na sve oko sebe.

Tvrtko Barun je ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice (JRS) u jugoistočnoj Europi te predaje vjeronauk djeci stranaca katolika u Zagrebu. Dobitnik je priznanja Europskog parlamenta Europski građanin koje se dodjeljuje za iznimna dostignuća u promicanju europskih vrijednosti.

Ivana Bodrožić magistrirala je na studiju filozofije i kroatistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Živi u Dugom Selu i radi kao samostalna umjetnica. Autorica je nagrađivanih i prevođenih zbirki poezije, romana i zbirke priča, Prvi korak u tamu, Hotel Zagorje, Prijelaz za divlje životinje, 100% pamuk, Rupa, In a Sentimental Mood. Uz književno stvaralaštvo radila je i radi kao voditeljica i programska koordinatorica različitih kulturno – književnih manifestacija kao što su Književni petak, Europea u Dvorištu, Zagreb Book Festival. Piše kao kolumnistica u domaćem političkom tjedniku Express, a njezine kolumne iz Večernjeg lista objavljene su knjizi naslova Za što sam se spremna potući. Zbog njezinog kolumnističkog rada njemački magazin Geo angažirao ju je kao vanjsku suradnicu te ondje objavljuje zapaženu reportažu o odrastanju u Vukovaru. Djela su joj prevođena na brojne strane jezike, a za svoj književni rad nagrađena je ugledinim domaćim i stranim nagradama kao što su nagrada Goran za mlade pjesnike; Kvirin, za najbolju zbirku pjesama do 35 godina, Kiklop, nagrada za najbolji roman; Prix Ulysse nagrada za najbolji debitantski roman s područja mediterana, Kočićevo pero, Edo Budiša, Blakan Noir i druge. Američki časopis za knjižnice Library Journal njezin roman Hotel Tito uvrštava među 10 prevedenih romana koje preporuča za čitanje.

Jasminka Brkić Strejček rođena je u njemačkom Remscheidu. Nakon završetka studija na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu zaposlila se na kao učiteljica hrvatskoga jezika te već sedamnaest godina radi taj posao. Najprije je bila zaposlena u Osnovnoj školi Dežanovac, zatim u Češkoj osnovnoj školi J. A. Komenskog u Daruvaru, a posljednjih osam godina radi i u Češkoj osnovnoj školi J. Ružičke u Končanici. U međuvremenu je magistrirala na Filozofskom fakultetu na području hrvatskoga jezika i stekla zvanje magistra filologije.

Ana Brnardić diplomirala je komparativnu književnost i kroatistiku u Zagrebu te violinu na Muzičkoj akademiji. Dobitnica je nagrada “Goran” za mlade pjesnike.  Objavila je knjige: Pisaljka nekog mudracaValcer zmija (Matica Hrvatska, Sisak, 2005.) i Postanak ptica (HDP, 2009.). Osim pisanjem poezije i književnokritičkih tekstova, bavi se prevođenjem s rumunjskog jezika. Pjesme su joj prevedene na engleski, njemački, danski, švedski, talijanski, rumunjski, francuski, poljski, portugalski, španjolski, katalonski, bugarski, mađarski, makedonski, slovenski i albanski jezik.

Petra Čačić je urednica u Sandorfu, izdavačkoj kući i prvoj profesionalnoj književnoj agenciji u Hrvatskoj. Diplomirala je sociologiju, etnologiju i kulturnu antropologiju na Sveučilištu u Zagrebu. Ima licencu za trenera pasa i licencu za paraglider pilota, a s prijateljem je pokrenula projekt Biciklom kroz Europu.

Marijana Česi diplomirala je kroatistiku na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 2005. radi u Zavodu za školstvo, danas u Agenciji za odgoj i obrazovanje, kao viša savjetnica za hrvatski jezik. Doktorirala je na poslijediplomskom doktorskom studiju glotodidaktike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavila je nekoliko znanstvenih i stručnih radova te uredila sa suradnicima tri znanstvene monografije i priručnik za poučavanje hrvatskoga kao inoga jezika. Surađivala je u izradi nacionalnih programa za nastavu hrvatskoga jezika i organizirala stručne skupove za učitelje i nastavnike hrvatskoga jezika. Organizirala je i surađivala na odgojno-obrazovnim projektima.

Pjevačica Lucija Ćustić poznatija kao Luce 2010. godine je sudjelovala u showu „Hrvatska traži zvijezdu“ iz znatiželje. Diplomirala je na agronomiju, smjer vinarstvo i vinogradarstvo kako bi se egzistencijalno osigurala što su joj savjetovali roditelji. Njezina solo karijera počinje s izlaskom prvog singla Možda mi u svibnju 2014., a velika čast joj je bila iste godine gostovati na tradicionalnom koncertu u čast Karlu Metikošu s kako ističe, velikom i jedinstvenom Josipom Lisac. Luce je u listopadu prošle godine koncertom u Tvornici kulture promovirala svoj debi album Susret.

Ivana Dragičević jedna je od najpoznatijih hrvatskih novinarki vanjske politike. Izvještavala je s mnogih svjetskih žarišta, intervjuirala svjetske lidere, snimala dokumentarna filmove od Afrike, Bliskog istoka do Kine. Tijekom rada na HRT-u bila je, između ostalog, autorica emisije Horizonti i projekta Anima-Hotel Europa. Alumna je Akademije za politički razvoj, Fondacije Reuters, ARD-ZDF Medijske akademije, Akademije Ujedinjenih naroda, Moskovske škole političkih znanosti, IVLP programa State Departmenta. Dobitnica je triju godišnjih nagrada Hrvatskoga novinarskog društva Marija Jurić Zagorka za najbolje televizijske emisije i reportaže (1999., 2001. i 2014.), kao i Nagrade HRT-a Joško Martinović za najbolju reportažu u 2011. Urednica je vanjske politike na N1 televiziji.

Marina Gabelica diplomirala je na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu i radila kao nastavnica hrvatskoga jezika i učiteljica razredne nastave. Doktorirala je na poslijediplomskom doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2016. je zaposlena kao docentica na Učiteljskom fakultetu. Članica je Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti i suradnica udruge „Djeca susreću umjetnost“ (filmski program, „Sedmi kontinent“) te je dio komisije za dodjelu književne nagrade „Mali princ“. Autorica je udžbenika i metodičkih priručnika iz Hrvatskoga jezika i književnosti, te digitalnih udžbenika.

Renata Geld docentica je na Katedri za metodiku nastave engleskog jezika Odsjeka za anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Područja interesa su joj kognitivni aspekti ovladavanja drugim jezikom, primijenjena kognitivna lingvistika, kognitivna gramatika, odnos jezika i spoznaje, konceptualizacija te predočavanje i konstruiranje jezičnoga značenja kod slijepih.

Ivana Glavaš Bakija je glavna urednica izdavačke kuće Iris Illyrica koja se nametnula originalnim idejama i aktivnim pristupom čitatelju s mnogo promocija i radionica za najmlađe.

Zoran Grozdanov predavač je na Centru za protestantsku teologiju Sveučilišta u Zagrebu i urednik u Ex librisu. Objavio je i uredio nekoliko knjiga iz područja teologije i filozofije.

Nikolina Hader radi kao stručna suradnica knjižničarka u Osnovnoj školi Ivanovec. Na Filozofskom fakulteta u Zagrebu diplomirala  je bibliotekarstvo i španjolski jezik i književnosti – prevoditeljski smjer te stekla zvanje prvostupnice etnologije i kulturne antropologije. Radila je u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a 2017. se priključila timu Nacionalnog projekta za poticanje čitanja i promicanje kulture čitanje „Čitanjem do zvijezda“ i aktualna je voditeljica projekta za osnovne škole. Inicijatorica je projekta nagrađivanja najčitača školskih knjižnica Međimurske županije u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana školskih knjižnica.

Damir Horga završio je studij engleskog jezika i književnosti i ruskog jezika i književnosti na Filozofskomg fakultetu u Zagrebu. Na istom fakultetu je magistrirao i doktorirao.  Od 1963. do 1965. predavao je ruski jezik u školi za prevoditelje u Monsu Belgija, a  1966. postao je stručni suradnik Zavoda za fonetiku. U okviru studija fonetike predavao je Artikulacijsku fonetiku, Neurofonetiku, Mjerenje govornih sposobnosti, Učenje stranih jezika, Fonetsku transkripciju.  Za studente Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta predavao je Fonetiku a za studente niza drugih fakulteta Ruski jezik u funkciji struke. Vodio je seminare o AVGS metodi u zemlji i inozemstvu (Belgija, Mađarska, Italija) i održao pozvana predavanja na sveučilištima u Ljubljani (Slovenija), Torunju i Varšavi (Poljska). Na Filozofskom fakultetu obnašao je funkcije predsjednika poslovodnog kolegija, bio član fakultetskog vijeća i pročelnik Odsjeka za fonetiku i predstojnik Katedre za teorijsku fonetiku. Nagrađen je Poveljom Filozofskog fakulteta 2009 godine. Od listopada 2009. godine je u mirovini.

Željka Horvat-Vukelja autorica je mnogih igrokaza i slikovnica za djecu, a neka njezina djela, poput Slikopriča i Hrabrice, lektira su za učenike prvog razreda. U više od tisuću održanih književnih susreta u Hrvatskoj i dijaspori izgradila je originalan stil pripovijedanja u kojem se od publike traži da aktivno sudjeluje – govoreći, glumeći, pjevajući, udarajući ritam, izvodeći pantomimu ili igrajući neke nove igre.

Viktor Ivančić kolumnist je tjednika Novosti, pokretač i glavni urednik Feral Tribunea. Autor je brojnih djela, među kojima se izdvaja Robi K. u 5 svezaka (Ex libris, RIjeka – SNV, Zagreb – Fabrika knjiga, Beograd, 2018).

Maja Jurin školovala se u Zagrebu i Londonu. Diplomirala je integrativnu tjelesno orijentiranu terapiju pri Snowlion Center School Hrvatska. Kreativnost joj je došla kao prirodan nastavak terapijskog rada na sebi. No, želja da napravi nešto više u tom smjeru došla je s potrebom da njezino dijete ne gleda u televiziju ili mobitel osim ako i kad je neizbježno. Vodeći se tom mišlju osnovala je svoju tvrtku Mali kreativci gdje se vrlo brzo rodila ideja za Kreativni kutak, a kroz kontakte s učiteljicama, odgojiteljicama  i djecom, potreba da i Kreativni priručnik ugleda svjetlo dana.

Morana Kasapović diplomirala je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a na istom je fakultetu i magistrirala na poslijediplomskom studiju Međunarodnih odnosa. Na Hrvatskoj radioteleviziji radi od 1993. godine, najvećim dijelom u Redakciji vanjske politike. Izvještavala je s mnogih vanjskopolitičkih događaja, napravila nekoliko dokumentarnih filmova, radila intervjue s hrvatskim i stranim dužnosnicima te istaknutim pojedincima. Uređivala je i vodila više emisija na HRT-u: središnji Dnevnik, Odjeke dana, Vijesti, vanjskopolitički magazin Paralele, te je bila autorica projekta, urednica i voditeljica talk showa Uvijek kontra.

Gordana Keresteš je profesorica razvojne psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nositeljica je kolegija o razvoju u djetinjstu i adolescenciji na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju psihologije. Istraživački interesi usmjereni su joj na odnose roditelja i djece, ulogu kontekstualnih faktora u razvoju te razvoj vještina čitanja i pisanja. Objavila je više od pedeset znanstvenih i stručnih radova u domaćim i međunarodnim znanstvenim časopisima te nekoliko knjiga i monografija. Trenutačno je suradnica na dva znanstvena projekta Hrvatske zaklade za znanost.

Mladen Kopjar završio je studij prava i bibliotekarstva. Radio je u obje struke i pisao za dnevne novine, a danas je samostalni umjetnik. Objavljuje dramske i prozne tekstove za djecu i odrasle, te prevodi s engleskoga jezika. Na Hrvatskom radiju emitirano mu je niz drama i priča, a piše i za televiziju. Prema njegovoj bajci Izvor, Škola lutkarstva Sarajevo i Sarajevski ratni teatar izveli su istoimenu predstavu. Napisao je devet knjiga za djecu i mlade: Trenutak s Tanjom (2004.), Čokoladne godine (2006.), Šifra kineske kornjače (2008.), Žganci od vanilije (2009.), Ljubav, padobranci i izvanzemaljci (2009., nagrada Ivana Brlić-Mažuranić za pripovijetke i kratke priče), Autobus za Mjesec (2009.), Zvjezdanin prah (2012.), Poštanski Marko (2014.) i Suze za pingvine (2014.). Za najmlađe čitatelje napisao je slikovnice Dinosaur Cvjetko (2010.) i Plamenko u lovu na mamuta (2011.).

Dinko Kreho je književni kritičar i publicist. Diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Član je uredništva zagrebačkog dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te stalni ili povremeni suradnik u nekoliko medija u regiji (Hrvatski radio, Booksa, Media Online, Alternativna književna tumačenja…). Koautor je  kriminalističkog serijala Bezdrov u produkciji BH radija 1.

Alis Marić je diplomirana pravnica i osnovala je Facebook brend Čitaj knjigu. Njena impresivna karijera prije one knjiške uključuje rad u Ministarstvu gospodarstva, Simensu, HT-u, u Zagrebačkoj pivovari i u tvrtki Dioki d.d., gdje joj pred kraja angažmana stres počinje utjecati na zdravlje. Nakon vođenja ureda nekoliko tvrtki na kraju je ljubav pronašla u knjigama.  Rezultat njezine ljubavi je projekt Čitaj knjigu, a ističe kako posebno voli preporučivati knjige.

Vesna Marjanović radi u Osnovnoj školi Samobor u Samoboru i stvara razred usmjeren na dijete. Od 1996. godine aktivno surađuje s Pučkim otvorenim učilištem Korak po korak, a 1998. postaje njihova edukatorica. Županijska je voditeljica učitelja razredne nastave te u školi Samobor vodi Zajednicu učitelja koje uči. Sudjelovala je u radu radnih grupa za prikupljanje primjera dobre prakse koji su činili pripremu za izradu ISSA-inih (International Step by Step Association) Standarda kvalitete. Također je sudjelovala u izradi instrumentarija i priručnika za samovrednovanje osnovnih škola te za vanjsko vrednovanje škola (NCVVO). Autorica je nekoliko udžbenika, radnih bilježnica i priručnika za hrvatski jezik za niže razrede osnovne škole te priručnika za učenje romsko-bajaškog jezika. Dugi niz godina bila je članica uredništva časopisa Dijete, škola, obitelj Za svoj je pedagoški rad 2007. dobila ISSA-in certifikat izvrsnosti, a 2016. Plaketu grada Samobora.

Antonela Marušić završila je studij Hrvatskog jezika i književnosti na portal Vox Feminae dolazi 2011. nakon godina rada u mainstream novinarstvu i kasnije postaje i urednica. Piše o aktivizmu, civilnom društvu, umjetnosti, razgovara sa ženama i muškarcima koji čine promjenu. Seksističke ispade na medijskoj i kulturnoj sceni ne prašta.  Njezin novinarski stil obilježavaju autoreferencijalnost, kritičnost, povremena duhovitost i stalan trud da sagleda lice i naličje teme.  Kao urednica obožava tvrdokuhane teorijske i kulturno-aktivističke tekstove duge više od deset kartica. Teorijski je slabo potkovana: gotovo nikad ne citira Foucaulta i Deleuza. Mašta o karijeri stand up komičarke.

Nataša Medved diplomirala je francuski jezik i književnost i njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Članica je Društva hrvatskih književnih prevodilaca od 2007. godine. Bila je urednica u izdavačkoj kući Edicije Božičević i izvršna direktorica Centra za ženske studije u Zagrebu.

Martina Mencer Salluzzo je profesorica engleskog i francuskog jezika, članica koordinacijske grupe projekta Culturenet Croatia pri Ministarstvu kulture, prevoditeljica i savjetnica za programe u Inlingua jezičnom centru. Živjela je i studirala u Francuskoj, Švicarskoj i SAD-u. Bavi se prevođenjem, uglavnom s hrvatskog i francuskog na engleski jezik.

Nada Mihaljević piše kratke priče, igrokaze, radio-igre i romane za djecu i mlade. Radi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Dosad su joj objavljeni romani Gospodar šećera (2007), Junaci prašnjavog tornja (2008), Zmajev zagrljaj (2010), Anđeo plišanih igračaka (2013), Vrt plavog božura (2016), Sumrak na Vilinskim poljanama (2019) i Putovanje u mjestu (2019). Članica je Društva hrvatskih književnika, te Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade.

Krunoslav Mikulan stekao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu zvanje profesora engleskog jezika i književnosti te njemačkog jezika i književnosti. Doktorirao je na istom fakultetu s temom Tvorba identiteta ženskih likova u suvremenoj angloameričkoj fantastičnoj i znanstveno-fantastičnoj književnosti.  Stekao je i zvanje znanstvenog suradnika te docenta.

Darko Milošić je glavni urednik u Sandorfu, izdvačkoj kući i prvoj profesionalnoj književnoj agenciji u Hrvatskoj. Predavao je u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, a 2013. je objavio knjigu „55 lakih komada“ (Sandorf).

Tanja Mravak hrvatska je književnica zaposlena u Centru za autizam u Splitu. Objavila je zbirke priča Moramo razgovarati (Algoritam, 2010.) i Naša žena (Hena com, 2017). Kratke priče uvrštene su joj u dva zbornika Najbolje hrvatske priče. Za kratke priče osvojila nagrade Ekran priče i Prozak. Za zbirku priča Moramo razgovarati osvojila Nagradu Jutarnjeg lista za najbolje prozno djelo, nagradu Slavić Društva hrvatskih književnika te posebno priznanje Slobodne Dalmacije za kulturu. Piše kolumnu u prilogu Magazin Jutarnjeg lista.

Mihaela-Marija Perković je osnivačica tvrtke Savarakatini koja pruža usluge stvaranja jako dobrih priča, pomaže ljudima da nauče više od njih kroz edukacije te nudi konzultacije. Vodila je marketinške komunikacije za Istočnu Europu za Worldcon 2014 u Londonu, organizirala je 2012. dosad najveći Eurocon, održan u Zagrebu i voditeljica je organizacije te glavna osoba za marketinške komunikacije najveće hrvatske konvencije znanstvene fantastike SFeraKona. Dobitnica je nagrade Europskog društva za znanstvenu fantastiku za najboljeg promotora SF-a u Europi za 2014. godinu te nagrade “Dr. Oton Kučera” kao najbolja volonterka u tehničkoj kulturi u Hrvatskoj u 2014. godini. Radila je projekte za Animafest, Interliber i niz tehnoloških startupa kroz suradnju s agencijama za digitalni marketing na domaćem i inozemnom tržištu.

Anita Peti-Stantić je profesorica poredbene slavenske lingvistike i slovenskoga na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2006. je vodila znanstveni projekt pod naslovom Hrvatska i bliskosrodne kulturnojezične zajednice. Osim znanstvenih monografija, autorica je Velikog slovensko-hrvatskog i hrvatsko-slovenskog rječnika  i prevoditeljica sa slovenskog i engleskog jezika. U posljednjih je desetak godina zaokupljena istraživanjem hijerarhije gramatičkih struktura s različitih teorijskih lingvističkih i psiholingvističkih, eksperimentalnih stajališta. Voditeljica je projekta Hrvatske zaklade za znanost Modeliranje mentalne gramatike: ograničenja informacijske strukture te voditeljica radne skupine za razvojne segmente čitanja u okviru COST akcije Europska mreža pismenosti.

Marko Pogačar je objavio pet knjiga pjesama, pet knjiga eseja te knjigu kratkih priča. Priredio je antologiju Hrvatska mlada lirika 2014. Bio je urednik u Zarezu, član je redakcije Quoruma, suuređuje portal Proletter. Bio je stipendist fondacija Civitella Ranieri, Passa Porta, Milo Dor, Brandenburger Tor, Literarische Colloquium Berlin, Internationales Haus der Autoren Graz, Krokodil Beograd, Literaturhaus NÖ, Récollets-Paris, Poeteka Tirana, itd. Nagrađivan je hrvatskim i međunarodnim nagradama za poeziju, prozu i esejistiku, knjige i tekstovi prevedeni su mu na više od trideset jezika.

Sven Popović diplomirao je komparativnu književnost te engleski jezik i književnost i amerikanistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Piše glazbene i književne kritike za časopise i portale. Književni prvijenac Nebo u kaljuži objavio je 2015. Jedan je od osnivača TKO ČITA?, programa namijenjenog mladim autorima. Priče su mu uvrštene u antologiju Best European Fiction 2017 i prevedene na engleski, njemački, poljski i rumunjski.

Boris Postnikov je publicist, esejist i književni kritičar te su njegova djela objavljivana u regionalnim medijima. Bio je glavni urednik dvotjednika Zarez, a od 2013. uređuje emisiju Pojmovnik postjugoslavenske književnosti na Trećem programu Hrvatskoga radija.Objavio je zbirku književnih kritika i eseja Postjugoslavenska književnost? (Sandorf, Zagreb, 2012.) i zbirku medijskih kritika i komentara Nekoliko poruka naših sponzora (V.B.Z, Zagreb, 2013.).

Žarko Puhovski filozof je, politolog, aktivist za ljudska prava i politički analitičar. Autor je većeg broja knjiga, članaka i poglavlja u drugim knjigama. Osnovao je Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu UJDI. Puhovski je član Savjeta Ethikon Instituta u Los Angelesu, a od 1998. do 2003. godine bio je znanstveni direktor Europskoga sveučilišta mira u Stadtschlainingu u Austriji. Za svoje političko djelovanje dobio je nagrade Europskog rektorskog kluba za djelovanje za mir i borbu protiv ksenofobije za 1993. godinu.

Ivica Puljak profesor je fizike na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. Doktorirao je fiziku elementarnih čestica u Parizu. Član je dviju velikih međunarodnih kolaboracija, CMS-a u CERN-u i MAGIC-a na Kanarskim otocima. Aktivno je sudjelovao u otkriću Higgsovog bozona, a osim znanstvenog rada bavi se promocijom i popularizacijom znanosti. Dobitnik je mnogih priznanja i nagrada, od kojih mu je najdraža Nagrada studenata za nastavni rad. Član je predsjedništva stranke Pametno.

Milan Radoš radi na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i trenutno je izvanredni profesor na Zavodu za neuroznanost. Kao  voditelj Laboratorija za funkcionalno oslikavanje mozga u sklopu Hrvatskog instituta za istraživanje mozga  zaslužan je za uvođenje funkcionalne  magnetske rezonancije, kako u znanstvena istraživanja tako i u redovnu kliničku praksu. Na  Medicinskom fakultetu sudjeluje na predmetu druge godine dodiplomskog studija Temelji neuroznanosti, a voditelj je i tri kolegija na poslijediplomskom studiju Neuroznanosti. Od 2013. obnaša dužnost  ravnatelja Centra za kliničku primjenu neuroznanosti.

Boris Rašeta novinar je i publicist, a novinarstvom se profesionalno bavi od 1990. godine. Radio je na Yutelu, u Feral Tribuneu, Arkzinu, Danasu, bio je dopisnik DPA i RDW-a iz Zagreba, dok danas piše za dnevnik 24sata, magazin 24sata Express te tjednik Novosti. Pored novinarstva, bavi se i publicistikom te je dosad objavio knjige Ustaški James Bond, Titov najtajniji agent, Posljednji Titovi dani – šifra za preuzimanje vlasti i Titovi transkripti – zabranjena ljubav.

Igor Rudan hrvatski je znanstvenik, jedan od najcitiranijih znanstvenika svijeta. Medijska kuća Thomson Reuters i Američki institut za znanstvene informacije svrstali su ga među „vodeće znanstvene umove svijeta”. U Hrvatskoj je pokrenuo znanstveni projekt „10 001 Dalmatinac” u sklopu kojega je, u suradnji s ostalim biobankama visokorazvijenih zemalja, pronađena biomedicinska uloga za više od 1000 ljudskih gena. Karijeru potom usmjerava na problem smanjivanja smrtnosti djece u svijetu, što je i jedan od „Milenijskih razvojnih ciljeva” Ujedinjenih naroda. Radeći kao stalni savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije, UNICEF-a i Svjetske banke te Zaklade Billa i Melinde Gates, razvio je niz metoda kojima se određuju prioriteti za ulaganja u zdravstvene intervencije u zemljama u razvoju. Za svoj znanstveni i stručni rad dobio je dvadesetak nagrada. U 2012. godini primljen je među dopisne članove Kineske akademije znanosti, a u 2016. godini postao je i redovni član Kraljevskoga društva Britanske akademije znanosti – The Royal Society u Edinburghu.

Dražen Ružić je stručni suradnik knjižničar u III. Osnovnoj školi Čakovec. Nakon srednje škole upisao je studij kroatistike i sociologije na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu stekao je naziv diplomirani knjižničar i završio postdiplomski studij iz povijesti. Voditelj je Županijskog stručnog vijeća školskih knjižničara osnovnih i srednjih škola Međimurske županije. Zajedno s školskim knjižničarima iz svoje županije 2009. godine pokrenuo je projekt za poticanje čitanja učenika u osnovnim školama pod nazivom Natjecanje u znanju i kreativnosti „Čitanjem do zvijezda“. Suosnivač je zavičajnog projekta „Ruža međimurska“ koji se brine za očuvanje međimurske tradicije, narodne i kulturne baštine od 2013. godine.

Goran Sedmak diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i stekao titulu doktora medicine te kasnije i doktora znanosti iz područja biomedicine, grane neuroznanosti. Trenutačno je zaposlen na Medicinskom fakultetu u Zagrebu kao docent u Hrvatskom institutu za istraživanje mozga gdje obnaša dužnost zamjenika ravnatelja. Sedmak je od 2016. pročelnik Odsjeka za razvojnu neuroznanost Hrvatskog instituta za istraživanje mozga. U dosadašnjoj karijeri objavio je 22 znanstvena rada koji su citirani više od 1.100 puta, a autor je i dva poglavlja u međunarodnim udžbenicima. Trenutačno je voditelj dva znanstvena projekta te se znanstveno usavršavao na Department of Neurobiology School of Medicine Yale University.

Novinarka Maja Sever urednica je u Informativnom medijskom servisu HRT-a. Kao ratni reporter izvještavala je sa svih ratišta u Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata, kao i s ratišta u BiH. Nakon rata završava zagrebački Fakultet političkih znanosti i nastavlja raditi na HRT-u na kojemu je uređivala brojne emisije.

Mima Simić poznata je hrvatska književnica, novinarka, filmska kritičarka i gej aktivistica. Diplomirala je komparativnu književnost te engleski jezik i književnost na Sveučilištu u Zagrebu. Pisala je za satirički politički tjednik Feral tribune i autorica je filmskih eseja Otporna na Hollywood te zbirke kratkih priča Pustolovine Glorije Scott po kojoj je snimljena animirana televizijska serija. Odbor Zagreb Pridea ju je 2011. proglasio hrvatskom LGBT osobom desetljeća. Od 2013. do 2015. je vodila televizijsku emisiju „Peti dan“.

Borna Sor je rođen godine Velikog Brata u Zagrebu. Satiričar, novinar, voditelj i TV autor. Urednik je i pisac emisija Prime Time na N1, Montirani proces na HRT-u, News Bar NC na RTL-u, NB TEVE na Tportalu. Kolumnist za Al Jazzeru i Balkaninsight. Pisac i autor podcasta za Total Croatia.

Ivan Sršen je osnivač prve profesionalne književne agencije u Hrvatskoj Sandorf. Osim uređivanjem bavi se i prevođenjem knjiga te je napisao kratki roman Skela.

Goran Šimić redoviti je profesor neuroznanosti i anatomije i predstojnik Zavoda za neuroznanost Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Vodi Laboratorij za razvojnu neuropatologiju koji se bavi proučavanjem nastanka razvojnih i neurodegenerativnih bolesti mozga. Najvažnija priznanja su mu Godišnja nagrada Hrvatskoga liječničkog zbora za najbolji rad iz područja kliničkih medicinskih znanosti, Državna nagrada za najboljeg mladog znanstvenika iz područja biomedicinskih znanosti te „Kurt Jellinger Prize“ za najbolji rad iz eksperimentalne neuropatologije koji objašnjava mehanizam nastanka neke neurološke bolesti. Šimić je također osvojio priznanje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za medicinske znanosti, Državnu nagradu za popularizacija i promidžbu znanosti, Priznanje Hrvatskoga liječničkog zbora za znanstvena dostigunuća u istraživanju spinalne mišićne atrofije te Nagradu Medicinskog fakulteta u Zagrebu za znanstvena dostignuća. Od 2010. je glavni i odgovorni urednik časopisa Translational Neuroscience.

Lovro Škopljanac na zagrebačkom Filozofskom fakultetu zaposlen je kao viši asistent pri Odsjeku za komparativnu književnost. Područja njegovoga stručnog interesa unutar komparatistike su poglavito književnosti na hrvatskom, engleskom i japanskom jeziku, zatim recepcija i pamćenje književnosti, starija hrvatska književnost, empirijske i kognitivne teorije književnosti. Škopljanac je 2014. objavio knjigu Književnost kao prisjećanje: Što pamte čitatelji (Naklada Ljevak) u kojoj je fenomenu čitanja prišao i tako razmotrio što, kako i zašto se književna djela pamte ili zaboravljaju i nakon što je vrijeme njihove recepcije nepovratno prošlo.

Dubravka Težak diplomirala je komparativnu književnost, indologiju i talijanski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1982. zaposlena je na Učiteljskom fakultetu, gdje je redovita profesorica dječje književnosti. Predavala je i na Pedagoškom fakultetu u Rijeci te boravila u SAD-u u organizaciji Institute of International Education u Washingtonu. Voditeljica je znanstvenih projekata: Hrvatska dječja književnost u okviru svjetske dječje književnosti i Fabula i diskurs u dječjoj književnosti.

Jasminka Tihi-Stepanić profesorica je hrvatskog jezika u Osnovnoj školi Eugena Kvaternika u Velikoj Gorici. Piše za djecu i mlade. Priče objavljuje u časopisima Modra Lasta, Smib, Radost te Književnost i dijete, kao i na Hrvatskom radiju u emisiji Priča za velike i male te u TV seriji Psst… Priča! Njezin roman prvijenac Imaš Fejs? dobio je nagradu Mato Lovrak za najbolji roman za djecu i mlade objavljen u 2011. godini, a istoimena radio igra nagrađena je posebnom nagradom na devetom međunarodnom Festivalu radio igara za djecu i mlade Prix Ex Aequo u Bratislavi koju dodjeljuje Međunarodna unija za dječju knjigu IBBY.

Robert Torre zagrebački je psihijatar, autor nekoliko knjiga s područja psihijatrije ovisnosti te u javnosti zapaženog kritičkog pamfleta Prava istina o psihijatriji.

Gioia-Ana Ulrich Knežević diplomirala je germanistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Gioia-Ana Ulrich Knežević prevodi s nizozemskog, njemačkog i engleskog jezika. Nekoliko je godina radila kao prevoditelj-vanjski suradnik na Hrvatskoj televiziji te kao ovlašteni sudski tumač. Autorica je antologije nizozemske kratke priče Protiv mora. Od 2016. urednica je u nakladničkoj kući Lector. Na Katedri za nederlandistiku od 2009. godine predaje staru i suvremenu nizozemsku književnost i prijevodne vježbe.

Vladimira Velički izvanredna je profesorica na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu gdje izvodi kolegije s područja Metodike hrvatskoga jezika i književnosti te kolegij Odgoj za dobrotu. Glavni su joj profesionalni interesi vezani uz područje metodike književnosti i hrvatskoga jezika, razvoj i poticanja govora, hrvatski kao ini jezik, utjecaj medija na recepciju književnih djela, odgoj i ponašanje te logoterapiju. Objavila je velik broj znanstvenih i stručnih radova, nekoliko stručnih knjiga te znanstvenu monografiju „Pričanje priča – stvaranje priča. Povratak izgubljenomu govoru“. Sudjelovala je na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu, kao izlagač i pozvani predavač. Autorica je i suautorica udžbenika za hrvatski jezik i književnost u osnovnoj školi.

Hrvatska umjetnica i dizajnerica Vendi Vernić nakon završene Škole primijenjene umjetnosti i dizajna 2010. upisuje studij grafike na Akademiji likovnih umjetnosti. Jedan semestar provodi studirajući na Accademia di Belle Arti di Venezia u sklopu Erasmus SMS programa. Diplomski studij završava 2015. diplomiravši s pohvalom Magna cum Laude. Dobitnica je nekoliko nagrada (1. međunarodni bijenale studentskog crteža Sofia, Otkupna nagrada Sveučilišta u Zagrebu, Sajam dječje knjige u Bologni) i pohvala za rad na polju crteža i ilustracije.

Martina Vidaić je profesorica hrvatskog jezika i književnosti i do sada je objavila tri zbirke pjesama: Era gmazova (SKUD IGK, Zagreb, 2011.; nagrada Goran za mlade pjesnike), Tamni čovjek Birger (V.B.Z., Zagreb, 2016.; finale nagrade Janko Polić Kamov) i Mehanika peluda (HDP, Zagreb, 2018.; Nagrada Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku knjigu). Pjesme su joj također objavljene u antologiji mlađeg pjesništva Hrvatska mlada lirika 2014. (HDP, 2014.), u hrvatsko-rumunjskoj antologiji mlađeg pjesništva Ritualul omului fericit – 18 poeti croati tineri (Tracus Arte, 2017.), kao e-knjiga L’insopportabile delicatezza della polvere (Kipple officina libraria, 2019.) te u relevantnim književnim časopisima (Quorum, Relations, Sarajevske sveske, Zadarska smotra, Poezija). Od 2015. godine sudjeluje u međunarodnom projektu Versopolis koji okuplja pjesničke festivale u cilju promocije perspektivnih europskih pjesnika putem prijevoda i gostovanja.

Sandra Vidović je učiteljica razredne nastave i diplomirana bibliotekarica . Od 2007. radi u knjižnici Tehničke škole Čakovec. Stručno se usavršava u okviru županijskih, međužupanijskih i regionalnih Stručnih vijeća školskih knjižničara, na radionicama i predavanjima koje organizira Centar za stalno stručno usavršavanje pri NSK. Sandra od 2009. redovito sudjeluje na Proljetnim školama školskih knjižničara, državnom stručnom skupu školskih knjižničara, jednom i kao predavač. Uključena je u nekoliko projekata za poticanje čitanja i član je tima za provedbu projekta Natjecanje u znanju i kreativnosti „Čitanjem do zvijezda“ te član Povjerenstva na ocjenu plakata na županijskoj i državnoj razini.

Mejra Vindakijević nakon završetka studija  književnosti i talijanskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, zaposlila se na Radio Zagrebu u Ekonomsko- propagandnom programu. Nagrađena je na anonimnim natječajima za dramski tekst te je prešla u Dramski program Hrvatskoga radija kao dramaturginja, a ubrzo je postala urednica radio-igre za djecu. Vindakijević je 1993. došla na poziciju urednice Obrazovnog i dječjeg programa Hrvatskog radija te tu dužnost obavlja sljedećih dvadesetak godina. Počela je uređivati i najdugovječniju emisiju „Priča za laku noć“.  Za Hrvatsku televiziju je osmislila serijal dječjih emisija „“Pssst…priča“. Godinama je bila članica prosudbenih komisija kao što je Lidrano. Na festivalu dječje knjige Monte Libriću u Puli, od početka je sudjelovala i održavala radionice za djecu.

Yvonne Vrhovac je diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu francuski jezik i književnost te engleski jezik i književnost. Doktorirala je na istom fakultetu te je bila pročelnica Odsjeka za romanistiku. Sudjelovala je u projektu “Istraživanje procesa učenja i usvajanja stranog jezika u ranoj dobi” pri Ministarstvu znanosti RH. Od 2004. je članica povjerenstva pri ministarstvu za izradu HNOS-a u osnovnoj školi i predsjednik NO za izradu Hrvatskog jezičnog portfolija. Pedagoški je savjetnik Alliance française u Zagrebu, članica povjerenstva za ispite DELF i DALF. Autor je i koautor udžbenika za francuski jezik u izdanju Školske knjige. Dodijeljen joj je Orden viteza Legije časti u ime predsjednika Francuske Republike.

Milena Zajović diplomirala je psihologiju na Hrvatskim studijima. U Večernjem listu obavlja uredničke poslove u rubrici Kulture. Radila je kao savjetnica u producentskoj kući Brojka i asistentica produkcije na dokumentarnom filmu Duhovi Zagreba u režiji Jadrana Bobana. Kao koordinatorica sektora sudjelovala je u radu brojnih festivala (ZagrebDox, Queer Zagreb, Eurokaz…), a kao stručna suradnica radila je u kazalištima i klubovima (Zagrebačko kazalište mladih, Knapp, Tvornica kulture). Kao aktivistica za ljudska prava stjecala je iskustvo u vođenju projekata pri brojnim nevladinim udrugama.

Diana Zalar je srednju i glazbenu školu završila u Splitu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je diplomirala i doktorirala Jugoslavenske jezike i književnosti. Od 2011. je izvanredna profesorica na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Predaje kolegije Svjetska dječja književnost i Hrvatska dječja književnost, te Svjetska dječja književnost, Hrvatska dječja književnost i Suvremene književne teorije u dječjoj književnosti. Voditeljica je znanstvenoistraživačkog projekta Dječja i usmena književnost u interferenciji. Autorica je znanstvenih knjiga Poezija u zrcalu nastave i Potjehovi hologramistudije, eseji i kritike iz književnosti za djecu i mladež, suautorica je djela Slikovnica i dijete I, Slikovnica i dijete II, Izlet u muzej na mala vrata te a monografije Ivan Kušan – dijalog s motivom. Sudjelovala je u kreiranju čitanki za osnovnu školu i u Hrvatske književne enciklopedije. Članica je užeg uredništva časopisa Libri et Liberi te Književnost i dijete.

Nebojša Zelič docent je na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci. Bavi se problemima socijalne pravednosti i političkog opravdanja zakona. Sa Zoranom Grozdanovim uredio je knjigu Vjera u dijalog: sekularno i religijsko u razgovoru.

Domagoj Zovak urednik je i voditelj satirične emisije News Bar. Diplomirao je novinarstvo na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti te piše za portal News Bar.