NEDA MIRANDA BLAŽEVIĆ-KRIETZMAN pjesnikinja je, prozaistica, slikarica i fotografkinja. Studij komparativne književnosti i sociologije završila je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 2007. živi i radi u San Diegu u Kaliforniji i u Zagrebu. Piše na hrvatskom i engleskom. Do sada je objavila jedanaest zbirki pjesama, četiri romana, među kojima se posebno ističe Američka predigra, te tri zbirke pripovijedaka.

RUŽICA BREČIĆ doktorirala je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojem radi kao docent. U okviru bilateralnog znanstvenoistraživačkog projekta Financijska pismenost i socijalizacija djece kao potrošača voditelj je hrvatske radne skupine. Od 2016. godine sudjeluje kao voditelj hrvatske radne skupine na međunarodnom projektu Obzor 2020 (2016-2021) „Strengthening European Food Chain Sustainability by Quality and Procurement Policy”, u okviru kojeg se provodi istraživanje o prehrambenim navikama djece u osnovnim školama te se radi na preporukama za unapređenje javne nabave hrane i obroka u  osnovnim školama. Samostalno i u koautorstvu aktivno objavljuje znanstvene radove u poznatim svjetskim i domaćim časopisima te sudjeluje na domaćim i  inozemnim konferencijama.

SLAĐANA BUKOVAC spisateljica je i novinarka, a diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost u Zagrebu. Do sada je objavila roman Putnici, zbirku pjesama Nijedan pauk nije savršen, roman Rod avetnjaka, a upravo joj je izašao i treći roman, Stajska bolest. Za dosadašnje naslove primila je  nagrade Slavić, Kiklop za debitante i nagradu Fran Galović.

ZORAN FERIĆ diplomirao je jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Profesor je hrvatskog jezika u zagrebačkoj XVIII. gimnaziji. Već prvom knjigom Mišolovka Walta Disneya izaziva veliku pozornost književne javnosti, a do sada je objavio dvije zbirke priča, četiri romana te dvije zbirke kratkih eseja. Jedan je od najznačajnijih suvremenih hrvatskih autora, čiji su romani i zbirke priče osvojili najprestižnije književne nagrade. Knjige su mu prevedene na brojne svjetske jezike.

JELENA FILIPOVIĆ docentica je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu. Doktorirala je na temu dječje potrošnje na Sveučilištu u Beogradu, a pored toga završila je i magistarski studij na Sveučilištu Tor Vergata. Autorica je većeg broja znanstvenih radova iz područja dječjeg potrošačkog ponašanja. U okviru bilateralnog znanstveno-obrazovnog projekta “Financijska pismenost i potrošačka socijalizacija djece”, koji se provodi pod pokroviteljstvom hrvatskog i srpskog ministarstva obrazovanja, voditeljica je srpskog istraživačkog tima. Autorica je i realizatorica više projekata za poticanje poduzetništva među mladima, a također sudjeluje i na projektu “Strengthening European Food Chain Sustainability by Quality and Procurement Policy” (program Obzor 2020, 2016-2021), u okviru kojeg je voditeljica radnog projekta za poboljšanje obroka u osnovnim školama u Hrvatskoj i Srbiji.

MARINA GABELICA rođena je 1981. godine u Koprivnici. Nakon završene opće gimnazije studira na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu (razredna nastava i hrvatski jezik; Predškolski odgoj i obrazovanje i Waldorfski studij). U središtu su njezinoga znanstvenog i stručnog interesa dječja književnost, lektira i oticanje čitanja, digitalni mediji, medijska i filmska pismenost. Objavljuje znanstvene i stručne radove te redovito sudjeluje na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima. Prevela je nekoliko knjiga i udžbenika. Autorica je udžbenika i metodičkih priručnika  iz hrvatskoga jezika i književnosti, te digitalnih udžbenika.

ZORAN GROZDANOV predavač je na Centru za protestantsku teologiju Sveučilišta u Zagrebu i urednik u Ex librisu. Objavio je i uredio nekoliko knjiga iz područja teologije i filozofije.

ŽELJKA HORVAT-VUKELJA autorica je mnogih igrokaza i slikovnica za djecu, a neka njezina djela, poput Slikopriča i Hrabrice, lektira su za učenike prvog razreda. U više od tisuću održanih književnih susreta u Hrvatskoj i dijaspori izgradila je originalan stil pripovijedanja u kojem se od publike traži da aktivno sudjeluje – govoreći, glumeći, pjevajući, udarajući ritam, izvodeći pantomimu ili igrajući neke nove igre.

HRVOJE JURIĆ radi na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Zamjenik je glavnog i odgovornog urednika časopisa Filozofska istraživanjaSynthesis philosophica, te suradnik brojnih drugih znanstvenih i kulturnih projekata. Kao filozof se posebno bavi etikom, bioetikom, feminističkom i rodnom teorijom, te utopijskim studijima. Osim toga, piše poeziju te se bavi društvenim aktivizmom.

MAJA JURIN rođena je 1978. godine u Zagrebu. Školovala se u Zagrebu i Londonu. Put ju je vodio od ekonomije do psihologije iako je uvijek više naginjala ovome drugome. Godine 2008. godine diplomirala je integrativnu tjelesno orijentiranu terapiju pri Snowlion Center School Hrvatska. Kreativnost joj je došla kao prirodan nastavak terapijskog rada na sebi. No, želja da napravi nešto više u tom smjeru došla je s potrebom da njezino dijete ne gleda u TV ili mobitel osim ako i kad je neizbježno. Vodeći se tom mišlju osnovala je svoju tvrtku Mali kreativci gdje se vrlo brzo rodila ideja za Kreativni kutak, a kroz kontakte s učiteljicama, odgojiteljicama i djecom, potreba da i Kreativni priručnik ugleda svjetlo dana.

ANĐELO JURKAS jedan je od najaktivnijih pop-kulturnih novinara, kolumnista te glazbenih i filmskih kritičara mlađe generacije. Aktivno se bavi svim segmentima diskografije. Autor je desetak scenarija za TV emisije. Do sada je objavio nekoliko knjiga od kojih su najzapaženije Bez rocka trajanja, Soundrack života (samopomoć glazbom), Volim te, Off the record te Veliki prasak: 2 Cellos, dok trenutno u pripremi ima čak šest novih naslova.

ERIKA KATAČIĆ KOŽIĆ rođena je i odrasla u Kaliforniji, a danas živi s obitelji u Zagrebu. Bavi se pripovijedanjem autorskih, narodnih i terapeutskih priča djeci i odraslima. Dio je književnoglazbenog sastava Didgpriče-didgstories gdje s glazbenicom Iva (Pupi) Zelenko pripovijeda uz pratnju na australskom glazbalu didgeridoo. Autorica je terapeutske priče o malom slonu koja je uvrštena u knjigu Therapeutic Storytelling – 101 therapeutic stories for children u Velikoj Britaniji. U Hrvatskoj joj je objavljena slikovnica Medvjedica Marta i šareni planinski čaj.

DRAŽEN KATUNARIĆ pjesnik je, prozaik i esejist rođen u Zagrebu 1954. godine. Glavni je urednik časopisa Europski glasnik. Dosad je objavio više od dvadeset pjesničkih i proznih knjiga. Djela su mu prevedena na francuski, njemački, makedonski i druge europske jezike. Dobitnik je prestižnih književnih nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu. Francusko Ministarstvo kulture dodijelilo mu je red Viteza umjetnosti i književnosti. Ove godine objavljen je njegov posljednji roman Smiješak Padra Pija.

JADRANKA KLEPAC hrvatska je književnica rođena u Skradinu 1951. godine. Uz profesorski rad, bavi se i pisanjem. Do sada je objavljivala u Modroj lasti, Smibu, matematičkom časopisu Matka i Radosti. Stručno-metodičke članke objavljivala je u časopisima za nastavnike matematike Poučak i Matematika i škola. Do sada je objavila nekoliko knjiga: Zbirka riješenih maturalnih zadaća, Patuljci žive u kuglama, Miris knjige, Kora od jabuke, Moje boje.

ĐURĐA KNEŽEVIĆ je u Zagrebu završila studij povijesti i arheologije. Godine 1992. osnovala je Žensku infoteku, u okviru koje je uređivala feministički časopis Kruh i ruže te uredila i objavila četrdesetak knjiga prijevoda i domaćih autorica. Od 1996. do 2007. direktorica je godišnjega međunarodnog seminara “Žene i politika” u Dubrovniku. Bavi se novinarstvom i sustavno objavljuje novinske tekstove, eseje, komentare, feminističke i političke članke, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Objavila je nekoliko zapaženih romana, a od 2008. djeluje kao slobodna publicistkinja.

SANJA LANC rođena je 1986. godine u Zagrebu. Završila je opći smjer X. gimnazije te 2005. godine upisala sveučilišni preddiplomski studij logopedije. Po završenom studiju, od 2010. godine, zaposlena je kao logoped u Poliklinici za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, Zagreb. U Službi za medicinsku rehabilitaciju školske dobi surađuje s kolegicom iz studentskih dana, Majom Vincek Slunjski.

PREDRAG LUCIĆ jedan je od osnivača i kreatora Feral Tribunea. Pokrenuo je i uređivao i Feralovu književnu biblioteku. Od ljeta 2009. u riječkom Novom listu objavljuje dnevne kolumne. Objavio je knjigu Greatest Shits – Antologiju suvremene hrvatske gluposti u koautorstvu s Borisom Dežulovićem, te nekoliko zbirki satirične poezije. Zajedno s Dežulovićem nastupa u popularnim pjesničkim kabareima.

IGOR MANDIĆ novinar je, publicist, esejist te glazbeni i književni kritičar. Od 1966. do 1993. bio je zaposlen u izdavačkoj kući Vjesnik, a u dnevniku Vjesnik bio je tijekom 2000. i glavni urednik. Objavio je preko dvadeset knjiga: kritika, eseja, feljtona i polemika te tri autobiografske knjige, a neke od najpoznatijih su: Principi krimića, Zbogom, dragi Krleža, Književno (st)ratište, Sloboda lajanja/Zauzeto Hrvat i Oklop od papira, 2014.

IRENA MATIJAŠEVIĆ diplomirala je komparativnu književnost i engleski jezik te bila članica predsjedništva Hrvatskog semiotičkog društva. Eseje i poeziju objavljivala je u Quorumu, Vijencu, Zarezu i drugim časopisima. Radi kao urednica književnih emisija na Trećem programu Hrvatskog radija. Uredila je knjigu Riječi i riječi: rječnik Trećeg programa kao dio projekta-emisije Riječi i riječi. Dosad je objavila zbirke pjesama Naizgled i Južne te romane Crno pismo i Kao kiša.

NADA MIHOKOVIĆ-KUMRIĆ diplomirala je na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Prozu za djecu, mlade i odrasle objavljuje od 1984. na radiju, u časopisima i dječjim listovima (Modra lasta, Radost, Smib, Prvi izbor). Zastupljena je u nekoliko zajedničkih knjiga, čitanki i zbornika. Prva knjiga Lastin rep dobila je nagradu Mato Lovrak za najbolji dječji roman u 1995. godini, nakon kojeg je napisala brojne romane i zbirke priča za djecu i odrasle.

JELENA PERVAN počela je pisati i objavljivati priče za djecu još u srednjoj školi, u časopisima Prvi izbor, Moj planet, Smib i Radost, u kojima i danas objavljuje. Završila je preddiplomski studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Njezina slikovnica Doktor Crveni Nos dobila je pohvalu Nagrade Grigor Vitez za 2014. godinu. Članica je Hrvatskoga društva književnika za djecu i mlade.

EDO POPOVIĆ studirao je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu komparativnu književnost i hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti. Bio je jedan od pokretača i urednika književnog časopisa Quorum. Prvu knjigu priča Ponoćni boogie, objavljuje 1987. godine i njome stječe kultni status. Od 1991. do 1995. svoje ratne reportaže s hrvatskih i bosanskohercegovačkih ratišta objavljuje u relevantnim hrvatskim novinama i časopisima. Do sada je objavio pet romana, tri zbirke priča i dvije knjige nefikcionalne proze, koje su objavljene na desetak stranih jezika.

MARIJA SELAK diplomirala je i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje i radi kao viša asistentica na Odsjeku za filozofiju. Njezin znanstveni interes uključuje metafiziku, filozofiju povijesti, odnos između teorijske i praktičke filozofije, ontologiju demokracije, bioetiku, problem zla i smrti
u filozofiji.

RADE ŠERBEDŽIJA filmski je i kazališni glumac te pjesnik. Osnovnu i srednju školu završio je u Vinkovcima, a u Zagrebu diplomirao 1969. godine na Akademiji dramske umjetnosti. Glumio je u brojnim jugoslavenskim i hrvatskim filmovima, TV serijama i kazališnim predstavama. Odlaskom u SAD gradi svoju inozemnu karijeru u filmovima poput Nemoguće misije i Batman: Početak. Do sada je objavio knjigu autobiografskih zapisa Do posljednjeg daha i zbirku pjesama Stranac.

DUBRAVKA TEŽAK diplomirala je komparativnu književnost, indologiju i talijanski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1982. zaposlena je na Učiteljskom fakultetu, gdje je danas redovita profesorica dječje književnosti. Predavala je i na Pedagoškom fakultetu u Rijeci, boravila u SAD-u u organizaciji Institute of International Education u Washington. Voditeljica je znanstvenih projekata: Hrvatska dječja književnost u okviru svjetske dječje književnosti i Fabula i diskurs u dječjoj književnosti.

JASMINKA TIHI-STEPANIĆ profesorica je hrvatskog jezika u OŠ Eugena Kvaternika u Velikoj Gorici. Piše za djecu i mlade. Priče objavljuje u časopisima Modra Lasta, Smib, Radost i Književnost i dijete, kao i na Hrvatskom radiju u emisiji Priča za velike i male te u TV seriji Psst… Priča! Njen roman prvijenac Imaš Fejs? dobio je nagradu Mato Lovrak za najbolji roman za djecu i mlade objavljen u 2011. godini, a istoimena radio igra nagrađena je posebnom nagradom na 9. međunarodnom festivalu radio igara za djecu i mlade Prix Ex Aequo u Bratislavi koju dodjeljuje Međunarodna unija za dječju knjigu IBBY. U svojim romanima i pričama autorica se bavi suvremenim temama i problemima koji zaokupljaju mlade i one koji se mladima bave, pa su njezina djela zanimljiva i mlađoj i starijoj publici.

TEA TULIĆ spisateljica je i spoken word performerica rođena u Rijeci 1978. Prozu je objavljivala u raznim domaćim i inozemnim književnim časopisima, uključujući i McSweeney’s iz San Francisca. Kratke priče su joj prevedene na engleski, francuski, slovenski i poljski jezik. Godine 2011. je osvojila  nagradu Prozak koju dodjeljuju izdavačka kuća Algoritam i časopis Zarez za najbolji rukopis autora do 35 godina. U sklopu te nagrade objavila je  fragmentarni roman/zbirku crtica Kosa posvuda. Na Bandcampu je 2014., u suradnji s Enverom Krivcem i glazbenim kolektivom Japanski Premijeri, objavila spoken word album Albumče. Ove godine objavljuje roman Maksimum jata.

MAJA VINCEK SLUNJSKI rođena je 1986. godine u Varaždinu, gdje je završila Školu za dizajn, tekstil i odjeću, smjer grafički dizajner. Zatim 2005. godine upisuje preddiplomski studij fonetike i lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a poslije i diplomski studij logopedije koji završava 2010. godine. Iste godine zapošljava se u Poliklinici SUVAG, Službi za medicinsku rehabilitaciju djece školske dobi u Zagrebu, gdje i danas radi. Godine 2013. upisuje četverogodišnju edukaciju za psihoterapeutkinju djece i adolescenata u Hrvatskoj interdisciplinarnoj terapijskoj udruzi za djecu i mladež u Zagrebu.

NEBOJŠA ZELIĆ docent je na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci. Bavi se problemima socijalne pravednosti i političkog opravdanja zakona. Sa Zoranom Grozdanovim uredio je knjigu Vjera u dijalog: sekularno i religijsko u razgovoru.